Uče jezik predaka i – ostaju
Za program učenja hrvatskog jezika u 2016./17. dodijeljeno je 178 stipendija za 126 kandidata sa svih kontinenata, a najviše ih je iz Južne Amerike
Postupak dobivanja državljanstva za potomke iseljenika još je dugotrajan, no država ga je obećala pojednostavniti Dijana Jurasić Prvi put kada sam se prijavila na program učenja hrvatskog jezika osjećala sam strah, nesigurnost i tjeskobu. Biti u zemlji svoga djeda i bake, kao što nam se mnogima događa, vrlo mi je emotivno. Bilo je kao da ponovo živim s njima, slušam ih i osjećam da me prate na neki način – riječi su Caroline Pedicic iz Argentine, koja boravi u Zagrebu.
Treća i četvrta generacija
Ove godine opet kući, kao što je voli zvati, živi iskustvo s druge točke. Već počinje razumjeti rečenice, komentare, kao i razgovor skupine djevojaka u tramvaju. I tada se osjeća sretnom jer primjećuje da je sve ono što je naučila prvi put kada je došla tu ostalo. Netaknuto. Za program učenja hrvatskog jezika, kojem je cilj poticanje povratka iseljenih Hrvata i njihovih potomaka te očuvanje hrvatskog jezika izvan granica Hrvatske, u 2016./17. dodijeljeno je 178 stipendija (ljetnih i zimskih) za 126 kandidata sa svih kontinenata, a najviše ih je iz Južne Amerike. Carolina, čije smo pismo dobili preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, ne skriva da joj boravak u Hrvatskoj znači puno. Za nju je Hrvatska zemlja puna strasti i dobrih običaja u kojoj ljudi uživaju u kavi s prijateljima i kolegama. Možda će se cinici podsmjehnuti njenim riječima, ali kako je Oscar Wilde napisao: “Cinik zna cijenu svega, a ne zna vrijednost ničega”. Iz južnoameričkih zemalja dolazi treća i četvrta generacija iseljenika, koje zainteresira učenje jezika, no nakon boravka u Hrvatskoj mnogi odluče ostati, navode u Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatsko državljanstvo, kažu, najviše traže polaznici programa učenja hrvatskog jezika iz Južne Amerike. Inače, ukupno su 2223 pripadnika hrvatskog naroda izvan Hrvatske lani dobila hrvatsko državljanstvo, dok su 2014. bila 1452.
Uče u Zagrebu, Splitu i Rijeci
Postupak dobivanja državljanstva je još dugotrajan za potomke iseljenika, no vladajući su ga obećali pojednostavniti, a trebala bi u tome pomoći i Služba za migracije unutar Ministarstva za demografiju koja će se baviti povratkom iseljeništva. Među mladima koji su došli učiti hrvatski jezik, a to, osim u Zagrebu, mogu i na sveučilištima u Splitu i Rijeci, jest i Juan Carlos Ugarte Derpic iz Bolivije. Zadovoljan je što ima priliku upoznati hrvatsku povijest i kulturu, a za ljude ovdje misli da su općenito dobri i susretljivi. – Bio bih presretan kad bih se Hrvatskoj mogao usavršavati u struci, arhitekturi. Zato mi je potrebno posvetiti se učenju hrvatskog jezika i kulture – napisao je o svojim planovima Ugarte Derpic.