Svjetska ljestvica vojne moći
Tri su vojno najmoćnije zemlje, sasvim očekivano, SAD, Rusija i Kina, no prema opremljenosti i broju vojnika, primjetne su velike razlike u doktrinama. Dok SAD i Rusija sve baziraju na tehnologiji, Kina se uzda u masovnost svojih postrojbi
Jedan od vodećih američkih portala procijenio je i potom usporedio vojnu snagu, opremu i postrojbe 126 zemalja diljem svijeta
Ma koliko god bili zastarjeli hrvatski ratni zrakoplovi, premda je sustav S-300 odavno “nestao” iz našeg arsenala, niti imamo obvezan vojni rok, Hrvatska je po vojnoj snazi 68. zemlja svijeta. Dio je to analize globalne vojne sile koju je objavio specijalizirani američki portal GlobalFirePower u kojoj se prilično detaljno raščlanjuju svi elementi vojski svijeta. Ljestvica koja je potom načinjena na temelju podataka s kraja prošle godine bazira se na 50 faktora koji određuju “indeks snage”svake zemlje.
Nuklearni rat nije opcija
Naravno, pozicija na ljestvici ne predstavlja samo suho, matematičko pobrojavanje oružja, u obzir se uzima i njegova diverzifikacija, logistička fleksibilnost svake zemlje, stanje industrijske proizvodnje, potrošnja nafte i njene zalihe... Ono što pak nije uzeto u obzir jest eventualni nuklearni arsenal pa se ljestvica odnosi samo na mogućnost operacija u konvencionalnim, nenuklearim sukobima. Prva vojna sila današnjice, prema ovoj ljestvici, jest SAD. Ovu poziciju zahvaljuju ne samo masivnim vojnim postrojbama koje broje 1,4 milijuna aktivnih vojnika svih rodova ili rezervi koja broji 1,1 milijun pripadnika, već i golemom arsenalu koji im je na raspolaganju. Tek nešto manje od devet tisuća tenkova potpomognuto je s više od 41 tisućom borbenih oklopnih vozila, gotovo dvije tisuće samohodnih haubica... Tu je i više od 13 tisuća zrakoplova raznih namjena, od transportnih helikoptera preko lovaca do bombardera, a flotu im čini 415 brodova, od čega je 19 nosača zrakoplova. Druga po snazi je vojska Rusije koja ima upola manje aktivnih vojnika, njih oko 766 tisuća, dok rezerva doseže broj od gotovo 2,5 milijuna ljudi. I dok su Rusi s 352 broda i jednim nosačem zrakoplova relativno slabi na moru, snaga oklopa je impozantna. Na raspolaganju imaju više od 15 tisuća tenkova te više od 31 tisuću oklopnjaka, što je odraz doktrine kopnenog ratovanja, ali i doktrine nekadašnjeg SSSR-a da oklopom “preplave” bojište. Kineska vojska treća je po snazi, ali svakako najbrojnija vojna sila današnjice. Osnovna im je snaga masovnost, pa u ovom trenutku raspolažu s 2,3 milijuna vojnika, i još toliko rezervista, što znači da u kratkom vremenu mogu pod oružjem imati postrojbe s više od 4,5 milijuna ljudi. Ali s druge strane, vidljiva je njihova tehnička inferiornost jer na tu brojku ljudi imaju samo devet tisuća tenkova i 4,7 tisuće oklopnjaka koji predstavljaju kap u moru potrebnog oklopa za zaštitu tolikog broja pješaka. Doktrina Kine oči- to je masovnost i zapljuskivanje neprijateljskih linija pješaštvom. Taktika je to koja nosi uspjeh, ali uz goleme i neprihvatljive žrtve. Da Kina počinje mijenjati doktrinu, pokazuje i modernizacija njihove mornarice koja sada broji 714 plovila, ali samo jedan nosač zrakoplova. Ovakva situacija trebala bi se u sljedećih nekoliko godina promijeniti jer Kina sada već gradi dva nova nosača zrakoplova koji su tehnički konstruirani na temelju stare ruske tehnologije i nosača koji su svojedobno nabavili od Ukrajine. Ujedno, Kina ubrzano razvija i vlastitu zrakoplovnu proizvodnju pa su prije nekog vremena predstavili i svoj prvi stealth lovac za koji se sumnja kako je razvijen na temelju tehnologije prikupljenje analizom ostataka američkog zrakoplova F-117 srušenog 1999. iznad Srbije. Na području Europe, ako se izuzme Rusija, najjači vojni “igrač” je Francuska sa 205 tisuća vojnika, 423 tenka i 1282 zrakoplova svih namjena. Ukupno ima i 118 brodova, od čega su četiri nosača zrakoplova. Odmah nakon Francuske, po snazi sljedeća vojna sila je Velika Britanija, koja ima oko 150 tisuća vojnika i 182 tisuće rezervista te 407 tenkova. Ukupno u svojoj floti imaju i 879 zrakoplova te 76 brodova od kojih je jedan nosač zrakoplova. Iako je Velika Britanija kroz svoju povijest bila velika pomorska sila, njezina moć na moru znatno je smanjena iako je za vrijeme sukoba s Argentinom pokazala da je sposobna voditi velike kopneno-pomorske operacije tisućama kilometara daleko od svog matičnog tla. Prema podacima i analizi GlobalFirePower portala, Hrvatska je vodeća vojna sila na području jugoistočne Europe iako su brojevi vojnika i tehnika kojom raspolažemo i mi i naši susjedi gotovo zanemariva u odnosu na snage kojima raspolažu vodeći vojni “igrači” Europe, a pogotovo svijeta. Tako Hrvatska ima 21,5 tisuća aktivnih vojnika i rezervu od 102.700 pripadnika. Ukupno raspolažemo sa 72 tenka različitih modela te 574 borbena oklopna vozila, 21 samohodnom haubicom, 70 komada artiljerijskih oružja te 92 višecijevna raketna bacača. Zrakoplovstvo raspolaže sa 68 letjelica, od čega je 31 helikopter, 18 trenažnih zrakoplova (među ostalim i Pilatusi), nekoliko transportnih zrakoplova i kanadera te 12 lovaca. Analiza nije uzimala u obzir stanje i održavanje tehnike. Ukupno imamo i 28 brodova. U cijelu analizu uneseni su i gospodarsko financijski elementi pa je s vojnim proračunom od 958 mi- lijuna dolara na godinu Hrvatska zemlja koja u obrambeni sustav najviše ulaže od zemalja iz regije. Prema analizi, Hrvatska zauzima 68. mjesto na ljestvici svjetskih vojnih sila.
Bodovi za članstvo u NATO-u
Naši istočni susjedi, Srbija nalaze se na 83. mjestu. Imaju dvostruko više aktivnih vojnika od nas, 52 tisuće, dok im rezerva broji oko 170 tisuća pripadnika. Po oklopnjacima su također brojniji, u njihovu je arsenalu 225 tenkova, 575 borbenih oklopnih vozila, 72 samohodne haubice kao i 144 artiljerijska oružja te 82 višecijevna lansera. Ukupno imaju 123 zrakoplova, od čega su 24 lovca te 37 helikoptera. Imaju pod svojom kontrolom i 19 brodova koji se odnose na brodove obalne straže, odnosno patrol- ne brodove na rijekama. Slovenija je sa 7,5 tisuća vojnika i 8,3 tisuće rezervista po vojnoj moći na 111 mjestu ljestvice. U skladištima Vojske Slovenije nalaze se 84 tenka te 247 oklopnjaka, a uz to imaju još i 84 artiljerijska oružja različitih kalibara. Zrakoplovstvo im se sastoji od ukupno 28 letjelica, pri čemu se ovaj broj odnosi na transportne i trenažne zrakoplove i helikoptere, jer lovaca presretača u naoružanju nemaju. Svoju 47 kilometara dugačku obalu čuvaju uz pomoć dva broda, koji se odnose na brodove obalne straže. Na samom začelju globalne ljestvice vojnih sila nalazi se Bosna i Hercegovina. Točnije, rangirani su na 120. mjestu po snazi, a jači su samo od Laosa, Salvadora, Paname, Namibije, Somalije i Srednjoafričke Afričke Republike. Vojska BiH ukupno ima 15 tisuća aktivnih vojnika i 7 tisuća rezervista, a što se oklopa tiče, imaju na raspolaganju 149 tenkova te 100 borbenih oklopnih vozila. Artiljerija im se sastoji od 15 samohodnih haubica, 40 oružja različitih kalibara ali i 110 višecjevnih raketnih lansera. U posjedu su 20 helikoptera. Mornaricu nemaju, a ukupni proračun za obranu im je 250 milijuna dolara, odnosno oko 4 puta manji od hrvatskog vojnog proračuna. Pri izradi analize uzimali su se u obzir i elementi poput potrošnje i zaliha nafte, stanja gospodarstva, razvedenosti infrastrukture, ali posebni “bodovi” očito su dodjeljivani za članstvo u NATO savezu. Upravo je to vrlo izgledan razlog zbog čega je Hrvatska postavljena znatno na više mjesto od zemalja iz okolice koje imaju veće materijalne ili ljudske resurse. Naravno, sve ove brojke ne uzimaju u obzir možda i najbitniju stvar u okršaju, a to je ljudski faktor. Jer ne bore se vojnici jednako u osvajačkom ili obrambenom ratu. Što smo najbolje vidjeli početkom devedesetih kada puka količina oružja i streljiva nije bila presudna za ishod sukoba.
Francuska vojska danas predstavlja najveću vojnu silu na području zapadne Europe U analizi su u obzir uzeti i elementi poput stanja gospodarstva, vojnog proračuna, rezervi nafte