Digitalna preobrazba još je u povojima
Izvještaj o napretku digitalne transformacije Hrvatsku svrstava među zemlje s vrlo skromnim napretkom, uz bok Bugarske, Grčke, Mađarske, Latvije, Poljske i Rumunjske
Europska unija digitalnu transformaciju i uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta smatra prioritetom, stoga je i neprestano mjere Četvrta industrijska revolucija potaknuta naprednim tehnologijama, inovativnim biznis modelima i procesima ne samo da se odražava na način na koji živimo, učimo, zabavljamo se već uvelike utječe na sve industrije i tvrtke i to svih veličina i oblika, nanovo osmišljavaju biznise, donoseći novu vrijednosti i pametne proizvode. Stvarajući puni potencijal rasta povezanog digitalnog jedinstvenog tržišta, procjenjuje se, ostvarit će se 415 milijardi eura novog rasta godišnje stoga je upravo strategija jedinstvenog tržišta visoko pozicionirana u prioritetima EU u 2017. godine, kaže Elżbieta Bieńkowska, povjerenica u EU. Startup i scaleup inicijativa dio je strategije kako bi se stvorilo što pravednije jedinstveno tržište, koji bi donijelo mogućnosti za potrošače, tvrtke, pomogle malom i srednjem poduzetništvu te novostvorenim tvrtkama – star- tupima da brže rastu. Ambicija, vizija i koordinirano djelovanje potrebni su kako bismo potvrdili europsko vodstvo u razvoju industrije i životnog standarda. Više od 30 nacionalnih i regionalnih inicijativa za digitalizaciju industrija pokrenuta je diljem Europe posljednjih godina jer u EU smatraju da je osim lokalnih inicijativa potreban i zajednički EU napor kako bi se procesi digitalizacije ubrzali. Zbog toga je Komisija uspostavila Europsku platformu Nacionalne inicijative digitalizacije industrije, a kako bi pratili učinka i napredak bilo država članica bilo pojedinih industrija ili tehnologija uspostavili su nova mjerenja i novi indeks i digitalizacije ili kako ga zovu Europljani Semafor digitalne preobrazbe koji ima niz sastavnica. Njime se prate pokazatelji na razini usvajanja ključnih tehnologija u industrijama ili pak geografski po državama članica. U rezultatima ankete pitalo se tri najnaprednije industrije, poput zdravstva i farmacije, automobilske industrije i strojogradnje. Valja znati i koje su to ključne tehnologije koje bi u današnjem trenutku trebali usvojiti, poput mobilnih
usluga, cloud tehnologije, društvenih medija, robotizacije i automatizacije, interneta stvari, Big date i upravljanje podacima i kibernetička sigurnost. Mjerenje je pokazalo da EU ne briljira, već je iskazuje nisku razinu usvojenih tehnologija, barem u pitanim industrijama. U odnosu na ostale države članice, Hrvatska je, na žalost, upala u posljednju skupinu koja bilježi skroman napredak kada se radi digitalnoj transformaciji. No, nije sve baš tako crno imamo i mi svojih svijetlih momenata, kada se radi o poduzetničkoj klimi i e-leadershipu. U ostalim sastavnicama smo ispod prosjeka EU. A detaljniji komentar napisao nam je Goran Radman, prodekan Visokog učilišta Algebra.