Najmanji deficit u zadnjih 9 godina!
Manjak u proračunu manji je od 1 posto BDP-a, odnosno niži od 3,4 milijarde kuna. Ministar Marić brojke će predstaviti sutra
Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je Večernjem listu da će po povratku iz Washingtona prezentirati podatke o deficitu konsolidirane države u 2016. Iako nije spominjao iznose, iz izvora bliskih Ministarstvu financija doznajemo da je deficit proračuna konsolidirane države lani iznosio manje od 1 posto BDP-a, odnosno manje od 3,4 milijarde kuna. Tako nizak manjak Hrvatska nije imala od pretkrizne 2008. godine kada je manjak iznosio 3,2 milijarde kuna. Javne financije stavljene su pod kontrolu u godini koju su obilježili politički potresi: pad Vlade i novi parlamentarni izbori. To je donekle i smanjilo rashode države jer je nepostojanje Vlade onemogućilo pritisak interesnih skupina na dizanje prava, a izvrsna turistička sezona donijela je dodatan izvor prihoda. Tekuća je godina vrlo izazovna za domaće financije pa je nizak deficit dobra baza, a mogla bi nam donijeti i izlazak iz europske procedure prekomjernog deficita, pa čak i blagu korekciju kreditnog rejtinga. Mi smo svoje napravili, poručio je Marić iz Washingtona gdje je sudjelovao na proljetnoj skupštini Svjetske banke i MMF-a, sada je na redu Europska komisija. – Hrvatska je okrenula novu stranicu u upravljanju javnim financijama. Tim putem želimo i nastaviti, u konačnici izaći iz EDP-a, ali i poboljšati kreditni rejting – poruka je Marića. Međutim, do popravljanja kreditnog rejtinga, a time pada kamatnih stopa i rashoda države za plaćanje kamata još je dug put na kojem postoje prepreke. Ugledni makroekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb očekuje da će deficit konsolidirane države iznositi oko 1 posto BDP-a, ali podsjeća da državi nad glavom visi nekoliko mačeva. Navodi pet potencijalnih prijetnji hrvatskom proračunu među kojima spominje i dugove Agrokora. – Nekoliko je otvorenih problema: tužbe sindikata javnih službi, arbitraža o Ini u kojoj MOL potražuje odštetu od države, arbitraža banaka zbog konverzije kredita vezanih za švicarski franak, dugovi zdravstvenog sustava te naposljetku pitanje Agrokora – upozorava Lovrinčević koji je uvjeren da će intervencija države u Agrokor rezultirati određenim posljedicama na javne financije. Da je Agrokor bio tema i u Washingtonu, potvrdio je i ministar Marić rekavši da je “s obzirom na značaj, veličinu i utjecaj Agrokora, sigurno da je bio nezaobilazna tema”. U prilog pozitivnom raspletu ide pak MMF-ova prognoza rasta za Hrvatsku prema kojoj se očekuje rast BDP-a od 2,9 posto tijekom godine. Ranije je MMF prognozirao rast od 2,1 posto. Vlada je još optimističnija i očekuje skok BDP-a od 3,2 posto.
Agrokor je bio tema i u Washingtonu, priznao je Marić, a Lovrinčević upozorava da će ta priča utjecati i na proračun