Skriveno blago Ravnih kotara i Paga otkriva sve veći broj stranih turista
Od petka do nedjelje seoska domaćinstva zadarskog kraja prezentirat će svoju bogatu gastronomsku i enološku ponudu koja slijedi filozofiju od ‘polja do stola’
Svi zainteresirani moći će kušati ukusne i zdrave lokalne proizvode poput vina, sira, pršuta, riba, maslinova ulja, rakija... U Zadarskoj županiji evidentirano je 7495 poljoprivrednih gospodarstava od kojih je 7392 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Kako kaže Daniel Segarić, pročelnik upravnog odjela za poljoprivredu u Zadarskoj županiji, cilj Dana otvorenih vrata agroturizama Zadarske županije, koji se održavaju od petka do nedjelje, je promocija seoskih domaćinstava i njihovih gospodarstava kao i gastronomske ponude zadarskog kraja. –Ovom manifestacijom želimo turistima koji borave na našem području ukazati na bogatstvo gastro ponude i ljepotu prirodne baštine koja se krije u ruralnom dijelu naše županije sa željom da dio svojeg odmora provedu u našem zaleđu. Isto tako želimo pozvati naše sugrađane da se otkriju čari Ravnih kotara i Paga i uživaju u domaćim delicijama. Želimo također uputiti poziv i ljubiteljima vina, sira, pršuta, maslinovog ulja, ribe i ostalih delicija iz unutrašnjosti naše domovine da nadolazeći vikend provedu na području naše županije i kušaju ukusne i zdrave lokalne pro- izvode odnjegovane žuljevitim rukama težaka i ribara zadarskog kraja – poručuje pročelnik upravnog odjela za poljoprivredu u Zadarskoj županiji. Osim manifestacije, Županija ima i web stranicu www.agroturizam-zadar.hr i aplikaciju na kojima se na jednom mjestu nalaze svi agroturizmi iz Zadarske županije. Tvrtka Vina otoka Paga fokusirana je isključivo na autohtone vrste. Kako kaže vlasnik Denis Rako, najpopularnija sorta je Gegić, autohtona vrsta otoka Paga čije su podrijetlo uspješno dokazali i u Beču na tamošnjem agronomskom fakultetu. Imaju 2500 svojih loza, odnosno površinom hektar i pol, a uz to grožđe otkupljuju i od kooperanata iz okolice Zadra. U sklopu podruma imaju i kušaonu te trgovinu u kojoj se mogu kupiti delicije s otoka Paga – od vina, aromatiziranih soli do asortimana sirane Gligora. Rako osim vina ima i destileriju te radi rakije, a svoje proizvode plasira u trgovački centar Novalis i restorane po otoku. – Paška vina nisu kao dalmatinska, nemaju puno alkohola i laganija su, a na najvinorodnijem području na otoku je pjeskovito tlo stoga ne čudi da su naša vina kombinacija Dalmacije i Primorja – poručuje Rako. Joso Prtotić, vlasnik OPG-a Prtotić smještenog u Kolanu najbolji je primjer kako gospodarstvo koje se drži filozofije od ‘polja do stola’ osvaja turiste. U ovaj obiteljski biznis uveo je i sina i kćer, a uz restoran u kojem pripremaju jela od namirnica sa svog OPG-a, planira napraviti i mali obiteljski kamp. Već 16 godina imaju i svoj maslinik s 300 maslina koji namjeravaju proširiti, te uzgajaju svinje i sami prerađuju mesu i izrađuju delicije. – Naš pršut reže se tek nakon dvije godine, a imamo i 80 ovaca tako da radimo i sir. Osim novih maslina, planiramo širiti i naš vinograd koji sada ima 1000 čokota – otkriva Prtorić. Ipak, Prtorić napominje kako je teško na otoku, ali uspjeh je moguć ako imate kvalitetu jer to turisti posebno cijene. – Pametni rad i udruživanje su ključni za uspjeh na otoku – zaključuje Prtorić. “Živjeti i raditi s prirodom i od prirode”, moto je obitelji Butić koja na svom gospodarstvu organizira team buildinge i turističke posjete. Kako tvrde, gosti im se većinom vraćaju, a budući da su članovi UHPA-e gostiju i posla im preko ljeta ne manjka. Trenutno rade još jedan smještajni objekt, a u planu im je i sadnja novih nasada smilja i vinski podrum. Ova obitelj ima 1000 čokota na oko dva hektara vinograda te 500 maslina, a uz loze i maslinu proizvode i pršut. Destilerija Mashtel nova je nezaobilazna lokacija za sve ljubitelje rakija. Za ime maštel, po zagrebački ‘kaca’ ili književno ‘velika otvorena bačva’, odlučili su se jer
Mashtel u ponudi ima devet vrsta rakija, od tradicionalnih medica i travarica do rakija od mandarine i rogača, a svo voće koje koriste je organskog podrijetla i isključivo iz Hrvatske Slavonije
od toga kreće čitava priča – od grožđa koje je u njoj do voća koje je tako najlakše transportirati. – Osim destilerija imamo i kušaonu, a zamišljeno je tako da posjetitelji prvo vide gdje rakija nastaje, zatim je probaju te odmah u našoj trgovini i kupe onu koja im se svidjela – pojasnio je Edvin Šare, jedan od vlasnika Mashtela. U ponudi imaju devet vrsta rakija, od tradicionalnih medica i travarica do rakija od mandarine i rogača, a svo voće koje koriste je organskog podrijetla i isključivo iz Hrvatske, točnije iz Ravnih kotara i Slavonije. Stroj koji su smjestili na sredinu same destilerije, nabavili su u Njemačkoj, a i boce u kojima su rakije također su iz Njemačke. – Naše rakije se rade od destilata voćke, ne od macerata i nemaju šećera. Uz to, naše rakije su od grožđa, a ne od tropa. Primjerice, za našu rakiju od rogača, rogač se melje, fermentira i destilira i to jedini u Hrvatskoj radimo tako – pohvalio se Šare. Imaju vinograde i u Iloku tako da se u Mashtelu osim rakije može kušati graševinu i frankovku, a svoje proizvode za sada plasiraju po lokalnim restoranima. – Fokusirali smo se na turistički aspekt i želja nam je postati dio ponude vinskih cesta – zaključuje Šare. Vinogradarska-vinska kuća Kraljevski vinogradi tradiciju njeguje od 1066. godine, a novi život Kraljevskih vinograda započeo je sadnjom novih nasada izvornih sorti grožđa na padinama iznad Petrčana nedaleko od benediktinskog samostana. U kući je trenutno osam stalno zaposlenih, no tijekom sezone potražnja za zaposlenici raste. – Na ovoj lokaciji imamo 180.000 loza na 23 hektara površine vinograda i to su sve domaće sorte poput pošipa, plavca malog i izvorne dalmatinske sorte crljenak. Osim toga u Zatonu imamo i internacionalne sorte i to 120.000 loza – kaže Zoran Pantalon, direktor Kraljevskih vinograda. Kako tvrdi, u planu je i uređenje podruma i veća kušaona na otprilike 2000 kvadrata, no prvo žele izgraditi svoju poziciju na tržištu. Osim po obali, točnije svom većim gradovima od Zadra do Dubrovnika, počeli su suradnju i sa zagrebačkim distributerima. U Japanu su prisutni već dvije godine, a važno im je i švedsko tržište te se nadaju da će im uskoro biti otvorena i vrata finskog i austrijskog tržišta. – Vinograd je tvornica na otvorenom i vi jednostavno ovisite o vremenskim uvjetima. Prošle nas je godine mraz na kraju travnja dotukao, nadamo se da se to neće ponoviti jer očekujemo 100.000 litara vina ove godine – objašnjava Pantalon. Osim tradicionalnih sorti, vina Kraljevskih vinograda specifična su i po tome što ne koriste pluteni čep, već kristalni. Kako tvrdi Pantalon, pluto je dobro, ali varljivo dok s kristalom nema problema. Preko Vinske omotnice nabavili su opremu, ipak je potrebno puno suđa za 200-300 litara vina. Agroturizam Ražnjevića dvori, obnovljeno je stoljećima staro imanje obitelji Ražnjević koje i danas svjedoči o načinu života u selu Polača. Dvjesto stabala maslina, 1500 loza dio su OPG-a Ražnjević, a dvori osim difuznog hotela, otvorenog bazena, studio apartmana i konobe nude mogućnost organizacije team buildinga te domjenaka i vjenčanja. Seosko gospodarstvo Odžaković u Nadinu osim smještaja i konobe s tradicionalnim specijalitetima te bijega od gradske vreve i 360 hektara vinograda, nudi i terene idealne za aktivan odmor i team buildinge. Vinarija Škaulj u srcu Ravnih kotara, u mjestu Nadin može se pohvaliti s 11,5 hektara vinograda, koji daju 30 vagona grožđa godišnje koji se prerade u podrumu površine 330 četvornih metara i dobije 200.000 butelja vina. Cilj Poljoprivredne zadruge Maslina i vino je proizvodnja vrhunskih proizvoda kroz maslinarstvo, vinogradarstvo te proizvode i prerađevine od smokava. Na 41 hektaru posađeno je 12.000 stabala maslina, imaju i 1000 stabala smokava te desetak hektara vinograda.