Lider oporbe je šef SDP-a
Vrdoljak zbog rejtinga HNS-a ne može ugroziti Bernardića
Nitko ni ništa, nijedno međunarodno tijelo, nikakav sud, nikakva odluka ne može natjerati Hrvatsku na prihvaćanje te odluke
ZABRINUTOST SLOVENACA
U slovenskom parlamentu, doznaje se, održano je više tajnih sjednica Odbora za vanjsku politiku koje su se bavile problemom provedbe arbitražne odluke o razgraničenju Hrvatske i Slovenije u Savudrijskoj vali. Kako se približava objava odluke Arbitražnog suda, koji je objavio kako je zaključio postupak i poručio da će se odluka donijeti u “idućih nekoliko mjeseci”, na slovenskoj strani raste zabrinutost što i kako postupiti nakon nje. Kako se neslužbeno doznaje, slovenski političari u tim projekcijama barataju pretpostavkom da će odluka suda biti sukladna sa sporazumom Račan-Drnovšek, koji je Sloveniji dao famozni “dimnjak” kao izlaz na otvoreno more, a to su zaključili iz riječi osramoćenog suca Jerneja Sekoleca koji je kazao kako je predsjednik suda kazao kako “taj sporazum i nije tako loš”.
Poziv na članak 60.
No u situaciji kad je Hrvatska izašla i iz sporazuma, nakon objave Večernjeg o kršenju pravila i nedopuštenoj komunikaciji i utjecaju na suce sa slovenske strane, apsolutno nitko i ništa, nijedno međunarodno tijelo, nikakav sud, nikakva odluka ne može natjerati Hrvatsku na prihvaćanje te odluke. A zaoštravanje situacije, poput neke vrste nasilnog provođenja odluke, najoštrije je zabranjeno međunarodnim pravom. Arbitražni sudovi oslanjaju se na premisu da će stranke prihvatiti odluke i ne postoji mehanizam za njihovo provođenje. Ni ugovor o pristupanju Hrvatske ne obvezuje Hrvatsku da provede odluku suda. Hrvatska se – nakon odluke Sabora – pozvala na članak 60. Bečke konvencije, koji do sada nikada nije bio aktiviran. Mehanizam aktivacije članka 60., ako jedna strana ima prigovor, vodi se poveljom UN-a koja pak kaže da stranke “moraju prije svega tražiti rješenje s pomoću pregovora”. Države se u roku od godinu dana mogu pokušati dogovoriti o načinu mirnog rje- šavanja spora, bilo da je riječ o bilateralnom dogovoru, novoj arbitraži ili sudu. Hrvatska je pozvala Sloveniju na razgovor, što je Slovenija, očekivano, odbila. Rok za novi dogovor istekao je u kolovozu. Hrvatskoj sada ostaje mogućnost da zatraži posredovanje Vijeća sigurnosti i da glavni tajnik UN-a imenuje miritelje. Hrvatska se za tu opciju još nije odlučila jer je, u principu, gubitak vremena i novca. Naime, miritelji samo pišu izvješće i daju preporuke, no one nisu obvezujuće. Ukratko: prema međunarodnom pravu, nijedna institucija ni tijelo ne donose finalnu odluku da je neki sporazum – u ovom slučaju arbitražni – raskinut. I dok ne postoji instrument međunarodnog prava za nametanje odluke, kao ni naplate od Hrvatske troškova suda od trenutka istupanja (do tada je Zagreb po- trošio više od 29 milijuna kuna (3,9 milijuna eura – 850 tisuća eura za troškove suda i 3,050.000 eura za troškove zastupanja), Sloveniji – kao i Hrvatskoj – preostaje lobiranje i politički pritisak. Slovenija je inzistirala da Europska komisija mora pritisnuti Hrvatsku, no EK je u ožujku – što se poklopilo s boravkom ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera u Bruxellesu – kazao kako općenito podupire arbitražne procese, ali su spremni podržati bilo koje održivo, bilateralno rješenje, a i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani spor naziva bilateralnim. Stav da se u spor ne treba miješati iznijele su Litva i Poljska, kao i SAD.
Moguće provokacije
Stav da se ne miješaju u spor Hrvatske i Slovenije iznijeli su Litva, Poljska i SAD
Naravno, treba računati s mogućim provokacijama na terenu jednog dana kad se odluka objavi. Slovenija se pohvalila kako ima akcijski plan, no i hrvatski su ministri dobili naputak da se pripreme. Također, u kontekstu pritiska mogu se promatrati gužve na granicama, ali i, primjerice, političko uvjetovanje ulaskom u Schengen. No pitanje je koliko takvi potezi štete samoj Sloveniji, ai o hrvatskoj diplomaciji ovisi koliko će biti uspješni u uklanjanju tih prepreka. Naposljetku će države morati sjesti i dogovoriti se o nekom novom rješenju, što Hrvatska želi, ali Slovenija – barem za sada – ne. Do tada Sporazum o malograničnom prometu i suradnji (SOPS) između Hrvatske i Slovenije uspješno regulira režim na granici.
U Sloveniji je održano više tajnih sjednica koje su se bavile provedbom arbitražne odluke