Milanović, Kosor i Sanader smjenjivali uz supotpis šefa Sabora

Troje bivših premijera pri smjeni ministara pozivalo se na čl. 110 st. 5. Ustava koji propisuje kako se donosi rješenje o imenovanju

Andrej Plenković tvrdi da trojica Mostovih ministara više nisu ministri nakon njegove odluke o razrješenju, dok Božo Petrov tvrdi da je potreban njegov supotpis. Ni stručnjaci nisu suglasni. Problem je što Ustav i Zakon o Vladi ne rješavaju pitanje smjene člana Vlade koji izgubi povjerenje šefa Vlade. Nije propisano da premijer može samostalno smijeniti člana Vlade, već samo da može zahtijevati glasovanje o povjerenju Vladi, ali ne i za pojedinog njezina člana. Stoga je stvar tumačenja prestaje li ministrima funkcija rješenjem premijera, ili tek ako im i većina u Saboru iskaže nepovjerenje, i/ili kad odluku o razrješenju supotpiše predsjednik Sabora. Kad je 2014. smijenio Slavka Linića, Zoran Milanović podnio je izvješće šefu Sabora o tomu da je “na temelju članka 110. stavka 5. Ustava, uz supotpis predsjednika Hrvatskog sabora” donio rješenje o razrješenju “koje je stupilo na snagu danom donošenja”. Tako je smijenio i ministre Rajka Ostojića i Željka Jovanovića. Ministricu Mirelu Holy smijenio je bez supotpisa te izvijestio Sabor, ali zato što je tako propisano kad član Vlade podnosi ostavku. I Jadranka Kosor, našli smo odluke u Narodnim novinama, smijenila je četiri ministra uz supotpis šefa Sabora. I Ivo Sanader je 2006. smijenio ministricu pravosuđa Vesnu Škare Ožbolt “uz supotpis predsjednika Sabora”. Tadašnji šef Sabora Vladimir Šeks njezino je izvješće o tom razrješenju proslijedio zastupnicima. I petina saborskih zastupnika može inzistirati na izglasavanju nepovjerenja članu Vlade pa je tada, slažu se stručnjaci, potpis šefa Sabora deklaratorne prirode. Osim toga, treba uzeti u obzir i mogućnost da saborska većina izabere novog predsjednika Sabora. U svakom slučaju, Sabor mora izglasati povjerenje novim članovima Vlade.