Dobronamjernima je jasno da je proširenje prostora Muzeja gljiva neophodno

Na tekst s naslovom “Za proširenje Muzeja gljiva Grad kupuje stan za 3,3 milijuna kuna” (VL, 12. travnja) primili smo sljedeći odgovor prof. dr. sc. Romana Božca, voditelja Edukativnog centara “Bogatstvo svijeta gljiva” u Zagrebu: “Ponosim se kao inicijator što Zagreb sada ima trajnu i jedinstvenu turističku atrakciju, kulturno-znanstvenu ustanovu i nastavni poligon za edukaciju đaka osnovnih i srednjih škola, gimnazijalaca i studenata. Ovom atrakcijom oduševljeno je stotine tisuća ljubitelja gljiva iz Hrvatske i rijeka posjetitelja iz cijeloga svijeta koji su ispunili knjigu utisaka samim superlativima. Oni građani koji nisu nikada čuli za Muzej gljiva imaju prilike sada saznati više. Danas u “Muzeju gljiva”je trajno u vitrinama izloženo 1500 vrsta gljiva što je apsolutni i teško dostižni svjetski rekord. Gljive su sačuvane pomoću vrlo sofisticiranog postupka liofilizacije (freeze-drying process) i trajni su eksponati, a izgledaju kao da rastu, imaju isti oblik, veličinu i boju. Prema tome “gljivari” ne koriste postojeće kvadrate, što je podrugljiv izraz za učenike, studente, profesore biologije i turiste iz cijelog svijeta koji posjećuju Muzej gljiva, jer se tamo ne konzumiraju gljive, odnosno, to je prostor Grada Zagreba. Muzej gljiva ima isključivo edukativnu ulogu, što znači da u posjete dolaze znanstvenici i ljudi koji žele učiti, a ne mikofagi, odnosno konzumenti gljiva. Nešto stariji građani se sigurno sjećaju da je pred tridesetak godina vladala prava epidemija trovanja gljivama i da je samo u Zagrebu u jesen u bolnicama bilo dnevno hospitalizirano po 250 otrovanih ljudi, od kojih su mnogi umrli. Nažalost, troškovi liječenja u bolnicama su tada znatno premašivali vrijednost stana, odnosno 3,3 milijuna tadašnjih dinara. Tijekom proteklih godina uloženo je mnogo truda u edukaciju ljudi ,tako da je danas trovanje gljivama gotovo zanemarivo. Postojeći prostor doslovce je zatrpan s gljivama i vitrinama pa posjetitelji nemaju gdje odložiti kapute, torbe i druge stvari, već se na opću sramotu sve navlači po podu. Nema ni dvorane za predavanje i brojnih drugih neophodnih sadržaja potrebnih ovakvoj instituciji, koja ima ambicije zaposliti dvoje mladih diplomiranih stručnjaka, s mogućnošću rada Muzeja i vikendom. Prema navedenim činjenicama, svakoj dobronamjernoj osobi, mora biti jasno da je proširenje prostora Muzeja gljiva neophodno, a uz postojeći prostor nalazi se prazan i uređen stan od 154 m2. Kao idejni začetnik i voditelj Muzeja gljiva zahvalan sam gradonačelniku Milanu Bandiću, što je podupro projekt i oplemenio Zagreb za ovakvu briljantnu i jedinstvenu instituciju o kojoj sada brine Javna Ustanova Maksimir. Moja velika zahvalnost pripada svim zastupnicima Skupštine Grada Zagreba, koji su 19. travnja dali svoj glas da se kupi susjedni stan za potrebe proširenja Edukativnog centra “Bogatstvo svijeta gljiva”.