Vodeći hrvatski znanstvenici upozoravaju na dramatično stanje u znanosti
‘Osnovni nedostaci su zatvorenost, loše upravljanje i nedovoljno financiranje. Pogreške su nasljedne, a stvari se ne popravljaju, nego idu nagore. Dobre prijedloge zakona akademska je zajednica s politikom svela na površne promjene’
Znanost u RH ima nekoliko ozbiljnih strukturnih manjkavosti. Izvor problema je u tome što je većina u Hrvatskoj protiv bilo kakvih promjena koje idu prema većem poticanju izvrsnosti i prema međunarodnoj kompetitivnosti. Uravnilovka je na svim razinama ukorijenjena, a bilo kakav iskorak sustavno se ograničava – posebno je porazno da takav pristup ima i velik dio akademske zajednice. Zbog toga imamo zakone koji ne potiču izvrsnost: ne postoji odredba obaveznog međunarodnog iskustva, docentska radna mjesta efektivno su stalna umjesto da se uspostavi sustav u kojem možda pola docenata nakon pet godina dobije otkaz radi loših performansi, prevladava način razmišljanja da svaki doktorand mora dobiti docentsko mjesto, ne potiče se suradnja s gospodarstvom, ne postoje platni razredi gdje bi uspješniji znanstvenici dobivali veće plaće i tako dalje. Uza sve to RH ima na svim razinama kafkijansku administraciju koja usporava i koči sve iskorake, a nefleksibilni Zakon o radu onemogućava zapošljavanje najboljih radnika. Financiranje znanosti jako je malo, ali samo povećanje financiranja bez uspostavljanja kompetitivnog sustava nije učinkovito.
Činjenica da brojni naši izvrsni znanstvenici rade u inozemstvu nije problem. Problem je što nemamo elitnu znanstvenu instituciju PROF. DR. SC. GORDAN LAUC redoviti profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu Želimo li biti kompetitivni, moramo imati nacionalne politike koje će to omogućiti i ne smijemo se osloniti samo na međunarodne projekte PROF. DR. STIPAN JONJIĆ Zavod za histologiju i embriologiju i Centar za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci