Sv. Josipa brendirat ćemo kao što su Irci sv. Patrika

same Karlovčane da se ta uslišanja, koja često spominjem, tiču samo hodočasnika, no onda su se i oni zdušnije počeli moliti sv. Josipu pa su mi i sami svjedočili o primljenim uslišanjima. Pada mi na pamet jedna studentica koja je polagala vozački ispit, što je izazivalo dodatne troškove, pa je rekla da ako se svi mole sv. Josipu zašto ne bi i ona. I kada je izgubila svaku nadu da će dobiti novi termin za ispit i dodatne sate, jer je bila velika navala i bilo je nemoguće dobiti ga u sljedećih nekoliko mjeseci, otvorio joj se novi termin na čudesan način i to pripisuje zagovoru sv. Josipa. Ili svjedočanstvo muškarca koji je triput bio poplavljen i napravio je repliku našeg kipa sv. Josipa i nakon što je s njime blagoslovio svoju kuću voda se jednostavno zaustavila. To su konkretna svjedočanstva i mogao bih ih mnogo nabrajati – počeo nam je nabrajati primjere rektor svetišta mons. Antun Sente ml. kada smo ga posjetili nakon što je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić proglasio godinu sv. Josipa 19. ožujka.

Zaštitio obitelj

Mons. Sente kaže kako je među ljudima popularna 30-dnevna pobožnost sv. Josipu, no da su je oni na Dubovcu u Karlovcu, gdje se nalazi svetište sv. Josipa, još proširili na 19 srijeda i tako povezali tri Josipova blagdana, 19. ožujka, 1. svibnja i 10. lipnja, kada ga je Sabor izabrao za zaštitnika domovine. Crkva je svake srijede puna i okupi se oko 1000 vjernika. To su male brojke u odnosu na Mariju Bistricu, Sinj ili Trsat, ali mi smo na razinu svetišta uzdignuti tek prije 30 godina – kaže rektor tog najmlađeg svetišta u Hrvatskoj, kojemu je začetnik njegov prethodnik, legendarni karlovački župnik vlč. Marijan Radanović, koji je bio poznat po neposrednom kontaktu s vjernicima i neviđenoj upornosti u želji da sagradi upravo to svetište u Karlovcu. Radanović je bio jak duhovnik, osobni štovatelj Isusa u Presvetom oltarskom sakramentu, ali i veliki nakladnik – kaže mons. Sente pokazujući na natpis „U ovoj kući se ne psuje, zašto da vrijeđaš ono što ja poštujem“, kojega je osmislio upravo vlč. Radanović, koji je i među prvima predložio da se novac na sprovodima ne troši za cvijeće, nego daruje u dobrotvorne svrhe. Zašto je baš sv. Josip izabran za zaštitnika Hrvatske?, pitamo rektora karlovačkog svetišta. Najzaslužniji je nekadašnji zagrebački biskup Martin Borković, koji je bio general reda pavlina, moćan čovjek u Crkvi i politici, koji je četiri godine prije svoje smrti dao da se pronađe kip Majke Božje Bistričke. Njegovim lobiranjem Hrvatska je sačuvala status banovine, kako tumače povjesničari. Bio je zagrebački biskup, živio je skromnim redovničkim životom, vjerojatno se razočarao u politici i promatrao je sv. Josipa, koji je nemoćan pred moćnim carem Herodom zaštitio Mariju i Svetu obitelj. Kada je Hrvatska svedena na ostatke ostataka i prijetilo je da ni to neće ostati, Borković zagovara kod sabornika da to „malo dijete Hrvatsku“stavi pod moćnu zaštitu sv. Josipa kao što je Josip pred moćnim Herodom zaštitio Svetu obitelj. Mislim da je uspio – kaže mons. Sente te dodaje da je nastavak na sljedećoj stranici >>