Slovenija se zalagala za iznimke od sustavnog provjeravanja na granici, ali nismo imali potporu
Slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar u ekskluzivnom razgovoru za Večernji list ( vođenim prije jučerašnjeg sastanka premijera Plenkovića i Cerara) govori o gužvama na hrvatsko-slovenskim graničnim prijelazima te objašnjava što slovenska vlada i policija čine da bi se gužve smanjile. Pitanje koje užasno muči Hrvatsku jest – hoće li gužve na granicama sa Slovenijom biti ovakve i tijekom turističke sezone? U Hrvatskoj se procjenjuje da bi ovakve gužve mogle uništiti turističku sezonu. Slovenija je schengenska država s velikom odgovornošću i nije moguće ne obazirati se na temeljnu svrhu uredbe – jačanje sigurnosti zbog izloženosti terorizmu. Slovenija kao odgovorna članica Europske unije i schengenskog područja svoje obveze dosljedno provodi, i to će činiti i ubuduće, jer smo svjesni da o našem radu ovisi ne samo sigurnost slovenskih građana, nego i građana cijele Europske unije. Istodobno, stalno nastojimo da to previše ne utječe na život ljudi uz granicu, kao ni na putnike. Budimo iskreni, gužva na cestama i graničnim prijelazima tijekom većih praznika i, općenito, tijekom ljetnog odmora nešto je sasvim uobičajeno i očekivano. Zato je traženje krivca isključivo u provedbi nove uredbe zapravo iskrivljavanje poznatih činjenica. Je li slovenska granična policija previše doslovno shvatila uredbu Europske unije s obzirom na to da Mađarska, koja je također dio Schengena, ne provodi tako rigorozne kontrole na granicama? Riječ je o europskoj uredbi koju zemlje članice moraju poštovati. Njezinu provedbu možemo prilagoditi samo u vrlo uskim okvirima koje uredba predviđa i dopušta. To smo i učinili. Slovenska policija na određenim graničnim prijelazima, u skladu s uredbom i na osnovi procjene rizika, provjerava one putnike za koje je to s aspekta sigurnosnih i operativnih pokazatelja potrebno. Na taj način i slijedimo postavljeni cilj uredbe, to jest osiguravanje sigurnosti schengenskog područja. Naravno, u redu je da upozorimo na neke neugodnosti koje su se pokazale u praksi i koje smo u samoj pripremi uredbe istaknuli te da na europskoj razini potražimo odgovarajuće prilagodbe ako za to na razini država članica i Europske komisije postoji dovoljna politička volja. Ona se u vrijeme izmjene uredbe pokazala u konsenzusu, da pojava boraca s inozemnih ratišta pokazuje da je za osiguranje visokog stupnja sigurnosti na području bez kontrole na unutarnjim granicama potrebno provoditi i sustavne kontrole osoba koje imaju pravo slobodnog kretanja prema pravu Unije. To je i primarna i isključiva svrha uredbe.
U Hrvatskoj je opći dojam da Slovenija
Kao ministrica unutarnjih poslova nemam nadležnosti da zabranim koncert Thompsona u Mariboru Terorizam nije sezonska pojava nego stvarna i dinamična sigurnosna prijetnja Ne mogu se oteti dojmu da Hrvatska osporava sustavnu kontrolu kao elementarni koncept uredbe Budimo iskreni gužve na granicama tijekom praznika i ljetnih odmora nešto su sasvim uobičajeno Gužve na granicama nemaju nikakve veze s arbitražom: riječ je o provedbi europske uredbe
stvaranjem gužvi na granicama pritišće Hrvatsku da prihvati odluku Arbitražnog suda o granici koja se uskoro očekuje?
Ne, to nema nikakve veze s arbitražom. Kao što sam rekla, riječ je o provedbi europske uredbe koja je obvezujuća za sve države članice. Kao što znate, pitanje sustavne provjere podataka predmet je rasprava na razini EU još od proljeća 2014., nakon terorističkog napada u Bruxellesu. Dodala bih da je izmjena uredbe prihvaćena velikom većinom glasova država članica.
Imamo dojam da je komunikacija između vas i Vlahe Orepića, kojega je premijer Plenković u četvrtak razriješio dužnosti hrvatskog ministra unutarnjih poslova, o tom pitanju bila vrlo oskudna?
Takav je dojam potpuno pogrešan. Kolega Orepić i ja dobro surađujemo i vodimo intenzivne razgovore, redovito kontaktiramo i redovita komunikacija temelj je naše inače dobre suradnje.
O čemu ste vi i Orepić konkretno razgovarali? Na granicama se ne događa ništa, gužve ne jenjavaju?
Ne mogu se oteti dojmu da Hrvatska osporava sustavnu kontrolu kao elementarni koncept spomenute uredbe, što nije u skladu s njezinim ciljem koji su prilikom prihvaćanja jasno potvrdile ostale države članice. Stajalište je Slovenije da se uredba apsolutno mora provoditi, odstupanja su moguća samo unutar schengenskog pravnog reda, što i činimo. Nijedan bilateralni dogovor ne može nadjačati uredbu u njezinu primarnom smislu, na kraju krajeva, riječ je o neposredno primjenjivom propisu najviše pravne valjanosti. Nedopustivo je automatski i unaprijed isključiti svrhu uredbe jer terorizam nije sezonska pojava nego stvarna i dinamična sigurnosna prijetnja.
U pismu koje je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila Bruxellesu, u kojem ističe da je paradoksalno da su Hrvati granicu sa Slovenijom lakše prelazili dok nisu bili u EU nego danas, na neki se način nameće da Slovenija namjerno guši promet na granici?
Ponavljam, riječ je o provedbi uredbe koja vrijedi za sve države članice EU, pa i za Hrvatsku. Zato za takva nagađanja nema osnove.
Neki pokazatelji govore da zbog zaustavljanja na granici znatno trpe i slovenski turizam i gospodarstvo. Što Slovenija čini da se ta nepodnošljiva situacija promijeni?
Svjesni smo da provedba uredbe u određenoj mjeri ima širi utjecaj, ponajprije na lokalno stanovništvo. Zato smo se sastali s predstavnicima općine Brežice, u kojoj je jedan od najopterećenijih graničnih prijelaza Obrežje, kako bismo pronašli mjere za smanjenje problema. To ćemo učiniti i drugdje ako se za to ukaže potreba.
Očito je da obje države trpe štetu tom uredbom. Zašto ni Hrvatska ni Slovenija nisu spriječile takvu uredbu, nisu li hrvatski i slovenski političari mogli predvidjeti da će samo te dvije zemlje trpjeti štetu?
Slovenija je već tijekom pripreme i prihvaćanja teksta uredbe upozoravala na neproporcionalnost te mjere koja će u praksi dovesti do dugih čekanja u kolonama. Naime, provjera svih putnika bez logičnih iznimaka prema našemu mišljenju nije mjera koja bi bila proporcionalna s ciljem uredbe. Zato se Slovenija zalagala za širi sklop iznimaka od sustavnog provjeravanja (npr. djeca do 12 godina i maloljetne osobe koje putuju u pratnji roditelja, učenici na organiziranim izletima, starije osobe koje putuju organizirano, imatelji dozvola za granični promet). Nažalost, pritom nismo imali odgovarajuću potporu.
Nije li paradoksalno da je milijun migranata bez ikakve kontrole ušlo u Europsku uniju, i to na poziv njemačke kancelarke, a da sada građani Unije ispaštaju na granicama?
Slovenija, za razliku od Italije, Grčke i Hrvatske, ne štiti vanjske granice EU preko kojih migranti ulaze u EU kao zajedničko područje sigurnosti, slobode i prava. Slažem se da zaštita vanjskih granica Unije mora biti učinkovitija. Slovenija je i tijekom migracijske krize u jesen 2015. provodila schengenski pravni poredak, time i odredbe vezane uz prelazak granica, te je pritom uzimala u obzir specifične okolnosti do kojih je doveo znatno povećan opseg nedopuštenih migracija. Temeljni pravni okvir za djelovanje i u tom je razdoblju određivao Zakonik o schengenskim granicama koji definira uvjete za ulazak državljana trećih zemalja, a istodobno dopušta ulazak zbog humanitarnih razloga. Slovenska policija u danim je okolnostima dosljedno provodila schengenski pravni poredak i prva na tzv. zapadnobalkanskoj migracijskoj ruti odgovarajuće registrirala, obrađivala i sigurnosno pregledavala migrante.
Predsjednik Borut Pahor u prosincu 2016. godine zatražio je od Vlade da se ukloni žica s granice jer nema opasnosti od novoga migrantskog vala. Vi ste tada rekli da nemate takve informacije i žica je ostala. U Hrvatskoj prevladava dojam da je predsjednik Pahor zainteresiraniji za dobrosusjedske odnose nego vaša vlada. Koliko je u tome istine i hoće li žica biti uklonjena?
Hrvatska je naša susjedna i prijateljska država, što nije samo moje stajalište nego i stajalište slovenske vlade. Kad bi sve države koje su suočene s migracijama provele mjere za koje su mjerodavne, pogotovo one na vanjskim granicama EU, dakle i Hrvatska, pojedine države ne bi bile prisiljene poduzimati jednostrane mjere. Postavljanje privremenih tehničkih barijera prijeko je potrebna privremena mjera koja će policiji omogućiti učinkovitu zaštitu vanjske schengenske granice u slučaju ponavljanja masovnih migracija i cjelovitu provedbu zaštite ljudi i njihove imovine.
Mislite li da je moguć novi migrantski val?
Mislim da se nitko ne usuđuje prognozirati što će se u području migracija događati sljedećih mjeseci. S obzirom na broj ilegalnih migranata koji se nalaze na području Balkana i šire regije, naša se država različitim mjerama priprema na moguće ponavljanje masovnih migracija.
Što bi se dogodilo kad bi migranti, dođe li do novog otvaranja tzv. balkanske rute, probili žicu? Kakva bi bila naredba slovenskoj policiji? Naime, Milanovićev ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić poručio vam je da ne postavljate žicu ako niste spremni pucati na migrante.
Takve su izjave neprimjerene, pogotovo za predstavnika vlade. Zagovaram stajalište da nikakvo nasilje nije prihvatljivo. Također nije prihvatljivo to što se početkom migracijske krize Slovenija suočavala s nekontroliranim i raspršenim dolaskom migranata na svoje granice s hrvatske strane, dakle sa strane države članice EU i kandidatkinje za članstvo u schengenskom području. Ta je činjenica i kumovala odluci slovenske vlade o postavljanju privremenih tehničkih barijera na granici.
Mnogobrojne slovenske nevladine udruge i političke grupacije zatražile su od vas da zabranite koncert hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona u Mariboru. Kakav je bio vaš odgovor?
Kao ministrica unutarnjih poslova, nemam nikakve nadležnosti da zabranim javnu priredbu. To bi bilo i u suprotnosti s načelima pravne države. Mjerodavna su tijela u svom radu samostalna i moraju odlučivati u skladu s valjanim zakonodavstvom. Ne sumnjam da će tako postupiti i u spomenutom slučaju.