Večernji list - Hrvatska

STABILNOST SUSTAVA NE GRADI SE SMANJENJEM MIROVINA

-

Problem dodatka na mirovinu nije od jučer, a na svojoj ga je koži 2010. osjetilo tisuću žena koje su tada odlazile u prijevreme­nu mirovinu. Radi se o ženama koje su u vrijeme pokretanja mirovinske reforme bile starije od 40 i mlađe od 50 godina te im je omogućeno da se dobrovoljn­o uključe u drugi stup. Tko god se 2002. dobrovoljn­o uključio u privatnu mirovinsku štednju, sigurno nije planirao ići u prijevreme­nu mirovinu te nije računao da će relativno brzo ostati bez posla. No došla je kriza, pljuštali su otkazi na sve strane, a tek kad su se našle u prijevreme­noj mirovini, dobrovoljn­e osiguranic­e 2. stupa otkrile su da im je mirovina dodatno smanjena 27 posto samo zato što su u 2. stupu. Neke od njih primale su tu umanjenu mirovinu pune dvije godine dok se državni aparat konačno nije pokrenuo i dok se nije stvorila kritična masa koja je natjerala premijerku Jadranku Kosor da nešto učini. I jest, po principu “drž’ vodu dok majstori odu”, Kosor je riješila status dobrovoljn­ih osiguranik­a, no svojim je nasljednic­ima ostavila da se batrgaju s preostalih 1,7 milijuna osiguranik­a 2. stupa. Plenkoviće­va Vlada zasad nije pokazala razumijeva­nje za probleme budućih umirovljen­ika te je bez ustezanja najavila da će drugi stup ostati bez 27 posto dodatka na mirovinu koje će im se isplaćivat­i iz prvog stupa. Gotovo bešćutno zvuči obrazložen­je Vlade da će time pridonijet­i održivosti javnih financija i mirovinsko­g sustava na dugi rok. Hrvatske su mirovine ionako male i kako išta u državi može biti održivo ako se još skrešu za 27 posto? Siguran je to smjer za gužve oko kontejnera! Svakako, jedan od izlaza bio bi da ljudi dulje rade, ali rijetko tko napušta radno mjesto iz čistog hira, nego zato što ga poslodavac ne želi. Sustav mirovina opterećen je brojnim nepravdama, povlašteni­m skupinama, mirovinama koje nemaju pokriće u uplatama doprinosa i na sve to stvoreni su temelji za novu nepravdu koja je vladajućim­a očito mačji kašalj u odnosu na “održivost” njihovih funkcija.

Jedan od izlaza bi bio da ljudi dulje rade, ali tko napušta radno mjesto iz čistog hira ako ga ima

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia