Napredak će uništiti radna mjesta, ali moramo stvoriti nova
je u Hrvatskoj strahovito velik problem – poručio je Antičić. Na početku panela predsjednik ICT udruge pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Boris Drilo objasnio je razliku između digitalizacije i informatizacije. Prema njegovim riječima, informatizacija je značila uvođenje računala i rad ljudi na njima. – Informatizacija je donijela efikasnost i brzinu, ali nije imala toliki utjecaj na promjene društva kao digitalizacija koja znači promjenu u načinu ponašanja. U fazi informatizacije ponašali smo se više-manje jednako, ali to smo obavljali brže i učinkovitije, a u digitalizaciji mijenjamo neke postulate – objasnio je Drilo. Za digitalizaciju u Hrvatskoj potreban je nacionalni konsenzus, smatra Ivan Barać iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Što se tiče broadbanda, kazao je da je već izvršeno alociranje za pristupni dio mreže te da nema nikakvih zapreka da se počne raditi.
Zanimanje s 360 vještina
Leo Mršić iz tvrtke IN2data, koji je bio dio hrvatskog tima koji je nedavno pobijedio na EU Big Data Hackathonu, kazao je da se ne bi trebali braniti od tehnologije, nego da trebamo naučiti kako prihvatiti ono dobro od nje i zaštititi se samo od onog dijela koji je negativan. – Jedno je od ključnih rješenja problema u suradnji gospodarstva i znanosti. Stvar je u Hrvatskoj dosta rigidna. Treba vidjeti što su napravila druga uspješna društva i pokušati kopirati ta rješenja – rekao je Mršić. Njegov tim razvio je aplikaciju koja omogućava ljudima koji se bave politikama na tržištu rada da na razini EU prate koje su to vještine koje opisuju određeno radno mjesto. Ispostavilo se da kompleksnija zanimanja zahtijevaju po 350-360 vještina. Apel državi: porezno rasteretite deficitarna zanimanja i ulaganje u istraživanje i razvoj, tako ćemo zadržati stručnjake Valentina Wiesner Mijić Piramida zanimanja okreće se naopako; sve je manje potrebe za zanimanjima niske dodane vrijednosti, a zanimanja budućnosti ona su koja nose visoke dodane vrijednosti, istaknuo je Dejan Ljuština, partner u PwC-u za srednju i istočnu Europu, na panel-diskusiji o utjecaju digitalne transformacije na tržište rada. Da će tehnološki napredak ugasiti brojna radna mjesta i u nekim zemljama zaprijetiti povećanjem nezaposlenosti, složili su se i njegovi sugovornici, a svi izlaz vide u prilagodbi – i obrazovnog sustava i kompanija.
Fleksibilan sustav
– Razvoj tehnologije neka će radna mjesta uništiti, ali nećemo zato bacati cjepanice u strojeve, smislit ćemo nova. Na nama je da stvorimo fleksibilan sustav koji će to prihvatiti – kaže Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebre, te dodaje da vrhunskih talenata Hrvatska ima malo i po tome smo prosječan pa i ispodprosječan narod. To nije sramota, moramo to priznati i na tome raditi – smatra Balen. No, kako bismo to malo stručnjaka zadržali u Hrvatskoj, potrebna je, apeliraju sudionici rasprave, pomoć države. I vrlo malo porezno rasterećenje rada dovelo bi naše ICT stručnjake na razinu primanja Irske u koju odlaze, a demografski bi to bio veliki plus. Druga je stvar koju država može učiniti subvencioniranje ulaganja u istraživanje i razvoj, također kroz porezno rasterećenje – predložio je Ivan Ivković, član uprave King ICT-a. Ljuština ističe da kompanije ne bi trebale imati fokus na tehnologiji, koja će sama naći put, nego na ljudima: njihovoj edukaciji i korporativnoj kulturi koja ne bi smjela biti zastarjela i organizirana hijerarhijski, nego timski.
Stav, analitičnost...
Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin upozorava da se obrazovni sustav kreće onom brzinom kojom napreduje i zajednica, znači – sporo. Hrvatskim poslodavcima, posebno u IT industriji, sve je manje važno formalno obrazovanje pa Ljuština ističe da netko može završiti “i violinu”, ali ako ima stav, analitičnost i zna rješavati probleme – on će ga zaposliti. No, ipak će radije angažirati onoga tko je na teškom fakultetu imao odličan uspjeh, nego prosječnog s 20 dodatnih aktivnosti, poručio je partner u PwC-u Dejan Ljuština.