Država otplatila 4,7 milijardi kuna više nego u siječnju 2016.
Padu duga pridonijelo je i jačanje kune u odnosu na euro, a u idućim mjesecima očekuje se nastavak razduživanja svih sektora Marina Šunjerga Nakon što je u prosincu zabilježen prvi pad apsolutnog iznosa javnog duga na 289,1 milijardu kuna nakon osam godina, kraj siječnja donosi još bolje trendove. U mjesec dana dug se smanjio za dodatnih 2,7 milijardi kuna pa sad iznosi ukupno 283,6 milijardi kuna. Proračun se puni dobro pa bismo slične vijesti mogli primati i u idućim mjesecima. Usporedo s javnim dugom smanjuje se i inozemni bruto dug, i to za gotovo 7 posto. Njega čine svi dugovi građana, banaka, tvrtki i države prema inozemstvu pa je njegov pad kombinacija razduženja više segmenata ekonomije. Bruto inozemni dug iznosio je potkraj siječnja 42,2 milijarde eura, što je 3,1 milijardu eura ili 6,8 posto manje u odnosu na isti mjesec 2016. Najveći doprinos smanjenju vanjskog duga došao je od razduživanja banaka. U godinu dana smanjile su vanjski dug za 28,3 posto, što je posljedica relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek potisnute potražnje za kreditima, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke. I tvrtke žele kunske kredite pa nema potražnje za izvorima novca iz inozemstva. Građani i tvrtke tako generiraju bruto inozemni dug od 15 milijardi eura, odnosno 962 milijuna eura ili 6 posto manje u odnosu na isti mjesec 2016. I država se razdužila pa je otplatila oko milijardu eura te vanjski dug opće države smanjila za 6,8 posto u godinu dana do siječnja. To je i očekivano jer je lani odgođena eurska obveznica, ali u ožujku će se evidentirati obveznica plasirana europskim kreditorima u iznosu od 1,25 milijardi eura. Ministar financija Zdravko Marić najavio je restrukturiranje duga cestarskih tvrtki u idućih nekoliko mjeseci, a pri tome ponovno računa na domaći kapital pa bi moglo doći i do većeg pada inozemnog bruto duga. Javni dug pak ponovno bilježi pad i na mjesečnoj razini. Tako je siječanj potvrdio neprekinuti niz relativnog pada javnog duga na godišnjoj razini koji datira od ožujka prošle godine. U odnosu na lanjski siječanj, ukupni javni dug je pao za više od 4,7 milijardi kuna. S obzirom na valutnu strukturu duga, gdje gotovo 75 posto čine obveze vezane uz euro, analitičari naglašavaju da je padu duga pridonijelo jačanje kune u odnosu na euro.