Liječnika je 996 više nego 2011., ali ne žele u Liku
Smještajem i subvencijama privući liječnike u ruralne krajeve
U Pakracu na ginekologiji je dvoje liječnika, u Sisku dva radiologa, gospićka bolnica ima jednog anesteziologa na odjelu, kaže dr. Ada Barić U šestogodišnjem razdoblju broj liječnika zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom sustavu porastao je za 996. Broj zaposlenih liječnika kontinuirano raste od 2011. godine, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U tom je razdoblju zemlja ušla u Europsku uniju te je otvoreno europsko tržište rade pa je 568 liječnika otišlo u inozemstvo, što je podatak koji je pri predstavljanju Vijeća za mlade u četvrtak navela i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović. Taj je podatak i učestala javna tema kojom se sada počeo baviti i Ured predsjednice s ciljem zaustavljanja odlaska liječnika iz zemlje. Međutim, prema gore navedenim podacima, broj liječnika u hrvatskom zdravstvu nalazi se unutar europskog prosjeka, što potvrđuje i ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić i otkriva da je primarni problem zapravo u raspoređenosti doktora medicine.
Treba nam registar liječnika
– Točno je da je broj ukupno zaposlenih liječnika povećan za otprilike tisuću i to nas sve treba radovati. To ne znači da nam ne treba još liječnika i da ne trebamo žaliti za bilo kojim liječnikom ili mladim čovjekom drugog zanimanja koji je otišao iz Hrvatske. Uistinu u pitanju prosjeka po broju stanovnika spadamo među srednje zemlje u Europi, ali je naš problem što nam liječnika nedostaje na određenim područjima. Moramo stimulirati ljude da dođu u ta područja i ostanu tamo raditi – govori ministar zdravstva. Novi je to aspekt s kojeg se govori o nedostatku liječnika u Hrvatskoj, a još su i Kujundžićevi prethodnici, doduše dosta “sramežljivo”, najavljivali konkretne mjere poticanja odlazaka liječnika u krajeve gdje ih manjka. Govorilo se, podsjetimo, o subvencioniranom kreditiranju, osiguranju smještaja za liječnike i njihove obitelji. Najugroženiji krajevi u ovom su trenutku posebno Slavonija i Ličko-senjska županija, napominje dr. Ada Barić, predsjed- nica Hrvatske udruge bolničkih liječnika. – Lokalna samouprava ne radi dovoljno da privuče liječnike tamo gdje postoji njihov kroničan nedostatak. U bolnici u Pakracu na ginekologiji je dvoje liječnika, u Sisku dva radiologa, gospićka bolnica ima jednog anesteziologa na odjelu. Nismo adekvatno raspoređeni, a moramo uzeti u obzir i da smo turistička zemlja s morem koja svake godine ima migraciju stanovnika na obalu kada se otvaraju turističke ambulante na čije se natječaje nitko ne javlja jer nema dovoljno ljudi. Nije dovoljno povećati upisne kvote i dati specijalizaciju pa je i dekan Marijan Klarica iznio na susretu s predsjednicom države jako bitan podatak – donošenje Nacionalnog plana strategije rasporeda ljudskih resursa u zdravstvu – objašnjava dr. Barić dodajući da su zdravstveni sustavi u nizu europskih zemalja drukčije organizirani te da ih se u većini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radi probir nakon kojeg bolesnici odlaze u bolnice. Strategija koju navodi dr. Barić jedan je od zaključaka koji je na spomenutom sastanku navela i predsjednica države. Moglo se čuti i o potrebi uspostave registra liječnika koji bi onda bio centralno mjesto s informacijama u kojoj ustanovi točno radi koliko specijalista. Prijedlog je to Udruge poslodavaca u zdravstvu čiji direktor dr. Dražen Jurković također tvrdi da je primarni problem distribucija liječnika u hrvatskom zdravstvu, a ne njihov ukupan broj.
Lani 37 liječnika manje
– Da bismo znali što nam je činiti, najprije moramo napraviti registar liječnika po županijama, zdravstvenim ustanovama i razinama zdravstvene zaštite, moramo imati kvalitetnu snimku stanja. Samo tako će se moći problemu pristupiti sustavno. Svaki liječnik koji ode izuzetno je velika šteta i treba učiniti sve da se ljude zadrži u sustavu, ali taj problem nije tolikih dimenzija kako se često predstavlja u javnosti – poručuje dr. Jurković iz spomenute udruge koja je kao neke od lokalnih mjera predložila i sufinanciranje vrtića djeci liječnika, udžbenika, školskog boravka, dodjelu zemljišta, gradnju stanova koji bi nakon 20 godina prešli u vlasništvo. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sa zadnjim danom prošle godine u Hrvatskoj je radilo 14.427 liječnika, a 2011. godine njih 13.431. Do 2016. taj je broj bio u konstantnom porastu, a prošla godina završila je s 37 doktora medicine manje u odnosu na godinu prije.
Otkad je Hrvatska ušla u EU te se otvorilo tržište rada, 568 liječnika otišlo je u inozemstvo Moramo stimulirati ljude da dođu u ruralna područja i ostanu tamo raditi – govori ministar