U Šibensko-kninskoj županiji lani cijepljeno samo 65% djece
Riječ je o cijepljenju protiv ospica, rubeole i mumpsa, koji sad opet prijete
Na Deklaraciju o važnosti cijepljenja dio stručnjaka odgovorio je Deklaracijom o važnosti poštivanja prava, dok na terenu vlada kaos Međunarodne konvencije i domaći propisi jamče pravo na slobodni i informirani pristanak, preporuka liječnika može se odbiti, zdravstveni radnici nisu zakonski zastupnici djece – dio je načela iz Deklaracije o važnosti poštivanja prava na slobodni i informirani pristanak koja je odgovor na Deklaraciju o važnosti cijepljenja koju su početkom travnja donijeli Hrvatska liječnička komora i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Odgovor na deklaraciju službenih zdravstvenih institucija pokrenula je Građanska inicijativa Cijepljenje – pravo izbora, koju su, među ostalima, potpisali znanstvenik Davor Pavuna, dr. Marijan Montani, dr. Dražen Gorjanski, prof. dr.sc. Slavko Kulić, dr. Đula Rušinović-Sunara i drugi. Pandan Deklaraciji o važnosti cijepljenja novi je nastavak u višegodišnjoj polemici u Hrvatskoj oko toga treba li cijepljenje djece postati fakultativno i ovisiti o izboru roditelja.
Opasnost od epidemija
S jedne strane, zdravstvena administracija ostaje pri stavu kako bi takva promjena dovela do daljnjeg pada cijepnog obuhvata i opasnosti od povratka i širenja niza zaraznih bolesti. Nasuprot tome, roditelji unutar spomenute inicijative, ali i izvan nje traže ukidanje obveze cijepljenja. Najčešći razlozi koji se spominju pri ovakvu zahtjevu jesu nuspojave cijepljenja i izostanak odgovornosti sustava za moguće posljedice koje dijete dobije. Izvješće o nuspojavama cijepljenja za prošlu godinu još nije dovršeno, odgovorili su nam u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo dok je u onom za 2015. evidentirano 127 nuspojava, 2014. godine prijavljeno je ukupno 140 nuspojava, a 2008. – 720 nuspojava. Najveći broj ondašnjih prijava odnosio se na tada uvedeno 5u1 cjepivo. Stručnjaci su taj porast prijava rastumačili revnijim prijavljivanjem cjepitelja jer nemaju iskustva s tim novim cjepivom. Dio povećanja broja nuspojava te godine odnosio se i na prijave nakon cijepljenja protiv ospica, rubeole i mumpsa kad je, među ostalim, utvrđeno da su pojedina cijepljena djeca zarazna te su prijavljeni slučajevi prijenosa bolesti na odrasle i cjepivo je zamijenjeno onim drugog proizvođača. Otada su pod povećalom i najčešće u raspravi pro vs. contra obaveze cijepljenja upravo ove dvije vakcinacije. Lanjski podaci o cjepnom obuhvatu pokazuju daljnji pad broja cijepljene djece pa je na razini države prošle godine cijepljenje protiv ospica, rubeole i mumpsa palo ispod 90 posto, a u Šibensko-kninskoj županiji je na 65 posto.
Vrtići bez pravila
Takvi postoci ne idu u prilog planu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o eliminaciji, konkretno, rubeole i ospica u Europi do 2018. godine. Dosad su te bolesti eliminirane u 24 europske zemlje, a prema izvješću SZO-a iz ožujka zbog pada cjepnog obuhvata ispod 95 posto u pojedinim europskim zemljama postoji opasnost izbijanja epidemija. To je ujedno glavni razlog zašto pedijatri, odnosno škole pozivaju roditelje necijepljene djece kada je riječ o revakcinaciji. Istovremeno se od roditelja može čuti i kako su sve češći slučajevi ispisivanja djece iz vrtića jer nisu cijepljena dok pravo na upis u vrtić nemaju prije obavljena cijepljenja. U rodilištima je situacija različita pa se tako u nekima poštuje odluka roditelja, a iz nekih šalju prijave epidemiolozima i pokreću proceduru prijave roditelja.