Papa prije dvije godine spasio Međugorje od zabrane hodočašća
Izvještaju komisije protivnici Međugorja htjeli su dodati i kompromitirajuće dokumente da bi se zabranila hodočašća
Izvještaju komisije protivnici su htjeli dodati kompromitirajuće dokumente o svetištu
Na povratku iz Fátime papa Franjo progovorio je i o događajima od prije dvije godine, kad se trebalo odlučivati o Međugorju Papa Franjo spasio je Međugorje i zaustavio udar na njega prije dvije godine! Otkriva to isti onaj subotnji razgovor s novinarima u zrakoplovu kojim se vraćao iz Fátime u Rim, a iz kojega su izvučeni i „prepakirani“samo najpikantniji dijelovi kako bi se upotrijebili kao argumenti da je papa Franjo isključivo i izričito protiv međugorskog fenomena. No integralni tekst, koji je na svojim stranicama objavila Katolička novinska agencija, CNA (Catholic news agency), donosi zanimljiv detalj otprije dvije godine, o kojemu je govorio papa. Radi se o ljetu u kojemu je na Međugorje bio napravljen dosad najveći pritisak iz Vatikana. Primjerice, tada je na zahtjev Kongregacije za nauk vjere vidiocima bio zabranjen svaki javni nastup s jedne strane, a s druge strane mjesne crkve dobile su naputak da ih ne smiju ugošćavati. Istovremeno, u samom Međugorju uklonjen je displej s redovitim mjesečnim porukama vidjelici Mariji Pavlović i radio se pritisak kako bi se ukinulo emitiranje Radio Mir Međugorja i zatvorila službena stranica svetišta. U Međugorju su tada strepili od najžešćih sankcija.
Teolozi, biskupi, kardinali
– Krajem 2013. i početkom 2014. dobio sam rezultate komisije kardinala Ruinija. U komisiji su bili dobri teolozi, biskupi, kardinali, ali baš dobri. Vrlo dobri. Kao i komisija. Izvještaj Ruinija bio je vrlo, vrlo dobar. Bilo je nekoliko sumnji u Kongregaciji za nauk vjere i Kongregacija je smatrala prikladnim poslati svakome od članova Feria Quarta (jednomjesečni sastanak u Kongregaciji za nauk vjere koja raspravlja o aktualnim slučajevima, op. a.) svu dokumentaciju, čak i onu koja se činila suprotnom Ruinijevu izvje-
šću. Primio sam obavijest, sjećam se da je bila subota navečer, kasno navečer. I nije se to činilo ispravnim. Bilo je to kao da stavljam na dražbu, oprostite mi na toj riječi, Ruinijevo izvješće koje je bilo jako dobro. U nedjeljno jutro prefekt je dobio moje pismo u kojem sam tražio, umjesto da mišljenja šalju u Feria Quarta, da ih pošalju meni – rekao je papa Franjo u zrakoplovu na letu iz Fátime, a to gotovo nitko nije primijetio, uzeo za ozbiljno ni prenio.
Odluka autoriteta
Papa Franjo je, budimo posve iskreni, očito skeptičan prema međugorskim ukazanjima, osobito prema vidiocima. Ali to ga, očito je iz svega što je rekao, nije spriječilo da zaustavi ovu rabotu u režiji Kongregacije za nauk vjere, kojoj je na čelu kardinal Gerhard Ludwig Müller, koji je poznat kao protivnik međugorskog fenomena. Naime, kada se prisjetimo toga razdoblja otprije dvije godine, pitanje međugorskog fenomena našlo se u središtu pažnje nakon papina povratka iz Sarajeva, nakon što ga je upravo naš dopisnik iz Vatikana i Rima upitao što će biti s Međugorjem i papa je odgovorio da će se o Međugorju raspravljati na sastanku te četvrte srijede u mjesecu (feria quarta). Međutim, do te rasprave nikada nije došlo jer, kako je tada javio naš dopisnik iz Vatikana, dosje o Međugorju, tj. uradak komisije, nije ni dospio na dnevni red sastanka. Zašto? Pa, kada se ponovno pročita papin odgovor od ove subote, onda je sasvim jasno zašto – papa je osobno zaustavio donošenje odluke o Međugorju. A ona je, po svemu sudeći, u režiji Kongregacije za nauk vjere i Međugorju nesklona kardinala Gerharda Ludwiga Müllera, zacijelo trebala biti izrazito negativna za Međugorje. Tada je rečeno, prisjetimo se, da će se o Međugorju, na sljedećem susretu Feria Quarta odlučivati tek ujesen, ali to se nikada nije dogodilo upravo stoga što je papa Franjo osobno intervenirao i zatražio da se izvješće Ruinijeve komisije dostavi samo njemu i da će o Međugorju, na kraju, on sam odlučiti svojim autoritetom. Inače, kako je tada javljao naš dopisnik iz Vatikana, na sastancima Feria Quarta Kongregacije za nauk vjere, kojoj je na čelu njemački kardinal Gerhard Ludwig Müller (skeptičan glede navodnih ukazanja), sudjeluje ukupno 25 kardinala i biskupa. Među njima su i državni tajnik kardinal Pietro Parolin, pročelnik Kongregacije za evangelizaciju naroda Fernando Filoni, predsjednik Papinskog vijeća za zakonske tekstove Francesco Coccopalmerio, nadbiskup Napulja kardinal Crescenzio Sepe, nadbiskup Beča kardinal Cristoph Schönborn (koji je pozitivno raspoložen prema Međugorju) i nadbiskup Bordeauxa kardinal Jean-Pierre Ricard. Također, dokumentu koji je tada sročila Ruinijeva komisija trebali su biti pridodani neki novi i dodatni dokumenti, koji bi bili kompromitirajući za međugorski fenomen i na osnovi kojih bi i Feria Quarta sugerirala papi Franji da zabrani hodočašća i okupljanja u Međugorju. Papa Franjo u zrakoplovu iz Fátime rekao je kako govori u svoje ime i da se radi o privatnim objavama, iz čega se lako može zaključiti da je skeptik prema međugorskim ukazanjima, tj. barem prema onom njihovu drugome dijelu. Jer, i sam je rekao kako je komisija utvrdila autentičnost onih prvih ukazanja te da i dalje radi na njihovu ispitivanju. S druge strane, iz navedenih citata razvidno je kako je jako dobro upućen u odnos snaga „za i protiv“Međugorja u crkvenim krugovima i da ne želi postati instrumentaliziran ni na koji način. Stoga je baš zbog toga imenovao svoga posebnoga izaslanika za Međugorje, Poljaka mons. Henryka Hosera, kojemu je povjerio pastoralnu dimenziju toga fenomena. Upravo je pastoralna dimenzija ona koja je jedina svih ovih godina opipljiva i vidljiva svima, od vrha Crkve do dna. A riječ je o sakramentalnom životu i pastoralu, milijunima obraćenja i ozdravljenja, gotovo tisuću svećeničkih zvanja koja su ondje rođena… A sve je to u svoju bilježnicu pomno pribilježio mons. Henryk Hoser i uskoro će predati papi na uvid..