Europa ne zna je li bolje s vladama ili bez njih
Mnoge europske države nemaju vladu ni nakon izbora, druge imaju manjinsku vladu, a treće imaju vlade u stalnoj krizi. Preostali dio država priprema se za izbore, što znači da vlade ne rade jer su u strahu da bi nekom odlukom mogle izgubiti glasače. Pa i tzv. čvrste velikokoalicijske vlade kao što je ona CDU-SPD u Njemačkoj ne provode reforme jer posljednje duboke reforme provela je socijaldemokratska vlada prije 2005., a sada do izbora u rujnu zasigurno neće podizati prašinu. Čuvena je Belgija koja nije imala vladu 541 dan pa je ipak imala ekonomski rast. Nizozemska nije sastavila vladu ni dva mjeseca nakon izbora. Španjolska nakon održanih triju parlamentarnih izbora nema većinsku vladu. Austrijska velikokoalicijska vlada je u krizi i najavljeni su prijevremeni izbori za 15. listopada. U nekim slučajevima (Nizozemska, Austrija...) glavni je razlog nesuglasja politika prema migraciji. Danska ima manjinsku vladu na čelu koje je Lars Løkke Rasmussen iz konzervativne stranke Vestre. Ministrica za pitanja migracija Inger Stojberg postavila je svoju sliku na
Instagram da bi tako proslavila (u ožujku ove godine) 50. amandman na zakon o migraciji kojim je “povećana kontrola na granicama i prema strancima“. No među silnim protumigracijskim zakonima ima i onih koji štete Danskoj. Kako bi onemogućili šeicima oženjenima za Dankinje (ima i takvih slučajeva) život u Danskoj, donesen je zakon kojim se to otežava. Sada, npr., danski znanstvenik oženjen Amerikankom, također znanstvenicom, koji se iz SAD-a želi vratiti u Dansku zbog nastavka znanstvenog istraživanja potpada pod isti zakon kojim se htjelo zaustaviti dolazak Arapa. Je li možda bolje da vlade ne rade nego da donose nelogične zakone? U Italiji je upravo objavljen godišnji izvještaj statističkog zavoda (ISTAT) koji iznosi kako su praktički nestale radnička i sitna buržujska (srednja) klasa, ali je nastala „klasa upravitelja“(u tvrtkama i u administraciji) koja broji 4,6 milijuna osoba i ima 3,4 puta (puta, a ne ne posto) više plaće od prosječnih. Klasa upravitelja možda zato voli stalne krize vlasti i prijevremene izbore jer biva plaćena bez obzira na učinak.