Srećko Papac bez izazivača i konkurencije čak i u vijeću
Čak 46 kandidata, mahom za načelnike, jučer imalo miran dan jer nisu imali protukandidata
Tea Romić Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, do 19. travnja 2017. u Hrvatskoj je izbrisano iz biračkih popisa ukupno 269.516 državljana Gotovo 3,72 milijuna građana jučer je imalo pravo na lokalnim izborima birati novu predstavničku i izvršnu vlast, dakle općinska i gradska vijeća i županijske skupštine te općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike u 576 jedinica – 428 općina, 127 gradova i 21 županiji. Za oko 9500 mjesta natjecao se 47.601 kandidat što je oko 9 tisuća kandidata manje u odnosu na izbore prije četiri godine.
40.000 manje birača
Osim manjeg broja kandidata, ove izbore obilježit će i manji broj građana s biračkim pravom, pa je broj birača ove godine, u odnosu na 2013., manji za gotovo 40 tisuća. Prije četiri godine u zaključenom popisu birača bilo je upisano 3,758.638, ove pak godine 3,719.182 birača. Posljedica je to dijelom i izmjena Zakona o prebivalištu kojim je dio građana koji nije imao prebivalište u Hrvatskoj izgubio svoje biračko pravo. Iako je razriješeni ministar unutarnjih poslova, Mostov Vlaho Orepić tvrdio kako je temeljem toga izbrisano oko 90 tisuća hrvatskih državljana, Hrvatski helsinški odbor ovih je dana priopćio kako je dobio malo drugačije podatke iz Ministarstva uprave. Prema tim podacima, do 19. travnja ove godine u Republici Hrvatskoj izbrisano je iz biračkih popisa ukupno 269.516 državljana. Od toga 152.974 Hrvata, 61.264 osobe za koje se ne zna nacionalnost, 40.103 Srba, 3768 ostalih, 3638 Muslimana, 2236 Albanaca i 1492 Roma, te određeni broj pripadnika ostalih nacionalnosti. Te brojke demantiraju i podatak koji su iznijeli u SDSS-u tvrdeći kako je u Hrvatskoj izbrisano 67.000 Srba. One koji su ipak zadržali svoje biračko pravo jučer je na biralištima nadgledala čak 12.043 promatrača, a gotovo polovicu ih je angažirao HDZ. Čak 46 kandidata, uglavnom za načelnike, ali i za gradonačelnika, jučer imalo miran dan jer nisu imali nijednog protukandidata. U 177 općina i gradova bilo je samo po dvoje kandidata, pa su odmah znali da sve rješavaju u prvom krugu. Najmirniji je mogao biti načelnik općine Gradište, HDZ-ov Srećko Papac koji se natjecao za svoj sedmi mandat. Jučer nije imao protukandidata za načelnika, a što je posebno zanimljivo, čak ni listu koja bi kontrirala njegovoj u općinskom vijeću. – Da, manje je zanimljivo da ja nemam protukandidata, više me zanima postoji li još neko mjesto gdje nema ni više listi za vijeće. Ima ovdje 6-7 etabliranih stranaka, pa je teško racionalno ocijeniti zašto se nitko ne natječe protiv mene – komentira nam Papac koji je prvi put mandat osvojio 1993. godine kao HSLS-ovac, u izrazito HDZ-ovom okruženju. – Čak i onda kad je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nosio sve liste, izgubio je od mene – prisjeća se Papac, koji je u međuvremenu prešao u HDZ. Unatoč činjenici da nema konkurencije, Papac priznaje da to ipak ne znači da je potpuno miran, jer svaki novi mandat, naglašava, znači i novu odgovornost. – Imamo mali proračun od jedva milijun i pol kuna, ali otvara se nova tvornica, sagrađena je poslovna
U 177 općina i gradova bilo je samo po dvoje kandidata, pa su sve riješili u prvom krugu Imamo mali proračun, ali otvara se tvornica, izgrađena je poslovna zona, kaže S. Papac
zona, sve to financiramo iz europskih fondova. Čovjek se ne može nikada opustiti i mora uvijek raditi – kaže nam Papac. Iako sa sigurnim mandatom, jučer nije bio miran ni gradonačelnik Novigrada, IDS-ov Anteo Milos, koji tamo vlada od 2003.
U kampanji radi vijeća
– Iako nemam protukandidata, vodio sam kampanju kao da ih imam više. Bitno nam je da lista dobro prođe kako bismo imali većinu u vijeću i mogli provoditi sve ono što obećavamo građanima u kampanji – objasnio nam je jučer Milos. Dosad je, dodaje, imao dobru suradnju s ostalim političkim igračima na novigradskoj sceni, no bitno mu je i zadržati, jer nije rijetkost da određeni kandidati koji osvoje vlast u svojim općinama i gradovima nemaju i većinu u vijeću, pa nerijetko zbog rušenja proračuna moraju na prijevremene izbore.