Srebrna ekonomija još nije našla put do RH
U starijim generacijama velik je potencijal, no naši “penzići” nemaju mnogo za trošenje
Čak 70 posto prihoda, odnosno mirovine u Hrvatskoj odlazi na režije i hranu, dok je taj prosjek u Europi samo 30 posto jolanda.rak-sajn@vecernji.net Kakva je demografska prognoza, što ona znači za razvoj ekonomije te koliko su starije generacije prepoznate kao veliki potrošači za koje je vrijedno boriti se? Na koji se način štite prava starijih potrošača? Kakva je ponuda i kvaliteta postojećih proizvoda i usluga te istražuju li se potrebe starijih generacija i kako, samo su neka od pitanja o kojima se raspravljalo na panelu Srebrna ekonomija – razvoj tržišta proizvoda i usluga za starije osobe koji je u sklopu sajma Pravo doba na Zagrebačkom velesajmu organizirala zaklada Zajednički put. Istaknuto je kako srebrna ekonomija dobiva sve više na važnosti ako uzmemo u obzir trend rasta starenja stanovništva na globalnoj razini, čemu pridonose turizam, zdravstvo, prehrambeni sektor i reforme na tržištu rada. No hrvatsko je tržište u odnosu na razvijene zemlje EU specifično po mnogo čemu. Čak 70% prihoda, odnosno mirovine odlazi na režije i hranu, dok je taj prosjek u Europi 30%, što znači da starijim potrošačima i ne ostane mnogo za neke druge potrebe, kazala je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. – Kao društvo moramo još dugo sazrijevati. Razvojnih strategija nema ni na razini države pa tako ni u srebrnoj ekonomiji. Treba se sjetiti da su 2008. upravo umirovljenici spasili turističku sezonu u Europi. Njihova moć je velika. No biti umirovljenik u Zagrebu velik je privilegij kad govorimo o kvaliteti života u odnosu na ostatak RH – rekla je Ines Vrban iz Zajedničkog puta. Dražen Nikolić iz The Founder Institute Croatia navodi kako je često slučaj da umirovljenici žive u skupim nekretninama. Pritom nemaju dovoljno sredstava za normalan život jer vrijedi nepisano pravilo da se ta ista nekretnina mora ostaviti u naslijeđe. To je primjer nizvodne generacijske solidarnosti. Ostale razvijene zemlje koriste uzvodnu generacijsku solidarnost gdje se nekretnina stavlja u funkciju poboljšanja kvalitete života pa starija populacija u Francuskoj, primjerice, od najma nekretnine dobije i 1000 eura mjesečno, objasnio je Nikolić.