Turudić od Europskog suda traži rješenje za Hernadija
Afera Ina - MOL
Marinko Jurasić Županijski sud u Zagrebu traži hitno postupanje jer u 2019. nastupa zastara kaznenog progona protiv optuženog Hernadija Europski sud u Luksemburgu dobio je proteklog tjedna iz Zagreba pitanje od deset milijuna eura. Odgovor će odrediti pravosudnu sudbinu bivšeg čelnika MOL-a Zsolta Tamasa Hernadija. O odgovorima na pet pitanja ovisit će treba li Mađarska ili bilo koja druga europska država izručiti Hernadija kako bi mu se zajedno s Ivom Sanaderom sudilo po optužbi da je dao deset milijuna eura mita bivšem hrvatskom premijeru u slučaju Ina – MOL. S obzirom na to da 2019. nastupa zastara kaznenog progona, izvanraspravno vijeće Odjela za europski uhidbeni nalog Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića zahtijevalo je hitno postupanje.
Nema kaznenog djela
Oko slučaja Hernadi sve se vrijeme pravnim sredstvima vodi dvostruka igra. Hrvatska i Mađarska primjenjuju europska pravila, ali ih svaka strana interpretira na svoj način. Iako to nije nikad službeno izgovoreno, okolnosti slučaja Hernadi izazivaju sumnju u instrumentalizaciju pravne države u Mađarskoj kako bi se izbjeglo procesuiranje Hernadija u Hrvatskoj. Naime, kad je zbog istrage USKOK-a 2011. zamolbom zatražena pravna pomoć od Mađarske, odbili su ga saslušati kao osumnjičenika, tumačeći kako bi time mogli ugroziti svoje nacionalne interese. Ali o djelu iz hrvatske zamolnice pokrenuli su svoju istragu protiv nepoznate osobe, a Hernadija saslušali kao svjedoka. I – zaključili su da tu nema kaznenog djela i svoju istragu obustavili. Naš USKOK je pak izdao EUN koji je Mađarska odbila izvršiti s obrazloženjem da je kazneni postupak u istoj pravnoj stvari u Mađarskoj obustavljen. Ali taj postupak nije vođen protiv Hernadija! Stoga je prvo pitanje upućeno Europskom sudu kako treba tumačiti odredbu okvirne odluke koja daje mogućnost da se odbije izvršiti EUN ako su pravosudna tijela, u ovom slučaju Mađarske, “odustala od kaznenog progona zbog kaznenog djela zbog kojega je izdan EUN”. Odnosi li se to samo na djelo ili se mora odnositi i na traženu osobu. Pa kako Mađarska nije vodila istragu protiv Hernadija, onda se njemu u Hrvatskoj ne bi drugi put sudilo.
Može li se izručiti svjedoka
Nakon što je Mađarska odbila izvršiti EUN, Hernadi se našao u Njemačkoj i Austriji, ali obje su zemlje odlučile ne postupati po međunarodnoj tjeralici kako ne bi povrijedile načelo ne bis in idem o dvostrukom suđenju. Zatim je i Interpol zbog istog pravila odlučio brisati tjeralicu protiv Hernadija i sve podatke u Interpolovim evidencijama i na internetskim stranicama. K tomu, Hrvatskoj nije više dopušteno koristiti Interpolove kanale vezano za Hernadija. Stoga je pitanje Sudu EU mogu li države članice odbiti EUN zato što je druga članica odustala od progona ili obustavila postupak u kojem tražena osoba nije bila osumnjičenik već svjedok? Prema odredbi okvirne odluke, EUN će biti odbijen ako je tražena osoba pravomoćno osuđena u nekoj državi članici za ista kaznena djela. Ali, ako je u takvom postupku bila samo svjedok, može li se odbiti izvršiti EUN temeljem te odredbe? I u kakvom su odnosu ta dva razloga odbijanja predaje tražene osobe, jedan obligatoran (obvezatan), a drugi fakultativan (može se primijeniti, a ne mora)? Nakon što je sud potvrdio optužnicu protiv Hernadija, u prosincu 2015. protiv njega je podnesen novi EUN vezano za koji je u siječnju ove godine MUP-ov odjel SIRENE izvijestio kako nije moguće izdati upozorenje o EUN-u jer još nismo priključeni na Schengenski informacijski sustav te su podsjetili na stav Interpola. Pokušali su i preko EUROPOL-a, ali dio članica očitovao se da ne želi postupiti po toj obavijesti. Turudićevo izvanraspravno vijeće potom je 27. siječnja iskoristilo mogućnost da EUN e-poštom pošalje izravno mađarskom pravosudnom tijelu prema Hernadijevu prebivalištu. Mađari nisu odgovorili u propisanom roku od 60 dana pa je zatražena pomoć našeg predstavnika Eurojusta Josipa Čule. I od njega, a 4. travnja i izravno, sud u Zagrebu obaviješten je da nema pravne mogućnosti provesti izvršenje ni novog EUN-a. I to je posljednje pitanje, treba li Mađarska odlučiti po svakom EUN-u, iako je ranije već to učinila, iako je novi EUN izdan od suda i temeljem višeg spoznajnog standarda, potvrđene optužnice.