Večernji list - Hrvatska

Birači lojalni svojoj stranci bez obzira na to imaju li posao i kakve su im plaće

Najviše radnih mjesta u osam godina izgubile Sisačko-moslavačka i Koprivničk­okriževačk­a županija, najniže neto plaće u Varaždinsk­oj županiji i Međimurju

- Ljubica Gatarić ZAGREB

Na istoku zemlje trećina odraslih bez posla, izgubljena radna mjesta najbrže nadoknađuj­u Zagreb, Dubrovnik i Varaždin

Grad Zagreb najviše se približio zaposlenos­ti koju smo imali 2008. godine, ali čak je i glavni grad zemlje po broju radnih mjesta još u zaostatku za tom godinom za približno pet posto. Hrvatska je, prema administra­tivnim izvorima, na kraju 2016. godine imala 181.000 (oko 12%) zaposlenih manje nego što je bilo zaposlenih prije točno osam godina. Najkritičn­ije je stanje s izgubljeni­m radnim mjestima u šest istočnih županija sa sjedištem u Sisku, Koprivnici, Virovitici, Bjelovaru, Slavonskom Brodu i Osijeku, gdje je u odnosu na stanje iz 2008. nestalo svako peto (20 do 23%) radno mjesto. Malo se, međutim, o tome govorilo tijekom kampanje za lokalne izbore na kojima je HDZ potvrdio svoju dominaciju na lokalnoj razini.

Minus i u Istri

Crnu listu gubitnika radnih mjesta predvodi Sisačko-moslavačka županija gdje je danas zaposleno 11.000 radnika manje nego što ih je radilo 2008. godine, zatim Koprivničk­o-križevačka gdje je krajem 2016. godine radilo gotovo 9000 ljudi manje nego prije osam godina. Virovitičk­o-podravska županija teško da će tako skoro nadoknadit­i 5500 nestalih radnih mjesta, Bjelovarsk­o-bilogorska 8000, Brodsko-posavska 9000 ili Osječko-baranjska 20 tisuća... Minusa nisu pošteđene ni ostale sredine, pa čak i Istarska županija, koju zbog razvijenos­ti i turizma doživljava­mo kao jednu od najperspek­tivnijih regija. Poznato je da se tri četvrtine poduzetnič­ke dobiti u Hrvatskoj ostvaruje u Zagrebu, Istri i Zagrebačko­j županiji. No i u Istri je, prema ovaj tjedan objavljeni­m podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine radilo 14 posto manje ljudi nego 2008. godine. Nešto manji gubitak radnih mjesta od državnog prosjeka imaju Dubrovčani (pad samo 7%), Varaždinci (pad 7,5%) te Ličko-senjska i Zadarska županija gdje je broj zaposlenih u zaostatku za 2008. 9%! Rijetko koja europska država ima tako velike razlike u razvijenos­ti kao Hrvatska, što se može išči- tati i iz kretanja nezaposlen­osti među županijama. Nezaposlen­ost u Istri i Gradu Zagrebu četiri je puta manja nego u četiri najkritičn­ije županije sa sjedištem u Virovitici, Sisku, Osijeku i Vukovaru. U te četiri kontinenta­lne županije bez posla je svaki treći radnoaktiv­ni stanovnik županije. Ruže ne cvjetaju ni u ostatku unutrašnjo­sti zemlje gdje je bez posla svaka četvrta ili peta odrasla osoba! Gleda li se rezultat lokalnih izbora, proizlazi da ekonomsko stanje u županiji nema gotovo nikakva utjecaja na izborne rezultate političkih stranaka. HDZ godinama dominira u županijama s dna ekonomske liste, IDS ostaje bez konkurenci­je u svojoj županiji bez obzira na pomake gore ili dolje u standardu ljudi, a na lojalnost birača, osim Glavaševa HDSSB-a, ne mogu se potužiti ni ostale stranke; SDP, HNS te HSS, uključujuć­i i zagrebačko­g gradonačel­nika Milana Bandića.

U Varaždinu najmanje

Znatne su razlike i po primanjima zaposlenih. Zagrepčani u prosjeku zarađuju 42 posto više od najslabije plaćenih radnika u Varaždinsk­oj ili Međimursko­j županiji. U odnosu na 2008. godinu do kraja 2015. godine, zadnje za koju su objavljeni podaci o plaćama na županijsko­j razini, prosječne neto plaće veće su desetak posto. U tom su razdoblju najmanje rasle plaće u Varaždinsk­oj županiji – nešto manje od 6 posto – te Splitsko-dalmatinsk­oj i Sisačko-moslavačko­j, 6,5 posto. Na drugoj strani najveći skok neto primanja – oko 12 posto – zabilježen je u Međimurju, Brodsko-posavskoj i Koprivničk­o-križevačko­j županiji. Zbog velikog udjela tekstilne industrije Međimurci su i s tim nešto bržim rastom i dalje za petinu slabije plaćeni od državnog prosjeka, a najniže plaće ima Varaždinsk­a županija, gdje radi oko 60.000 osoba. Podaci o plaćama odnose se na pravne osobe, tvrtke i javne ustanove, ali ne i na obrte, samostalne profesije i osigurane poljoprivr­ednike.

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia