Hrvati u Njemačkoj radili svaki dan po 14 sati i ostali bez plaće

Riječ je o upućenim ili tzv. detaširanim hrvatskim radnicima koji su na rad u Njemačku došli sami ili su ih poslale tvrtke iz Hrvatske Stipe Puđa Pod naslovom “Hrvati u Njemačkoj ostali bez plaće” njemački Deutsche Welle izvijestio je ovih dana o prevari hrvatskih radnika koji su došli iz Hrvatske i radili svaki dan i po 14 sati, da bi na kraju ostali prevareni i bez zarađenih plaća. Riječ je o upućenim ili tzv. detaširanim hrvatskim radnicima koji su na privremeni rad u Njemačku došli samostalno ili su ih poslale tvrtke iz Hrvatske. U tom transferu nestale su ne samo plaće nego i ostala radn(ičk) a prava, zbog čega se za njih sada otvaraju savjetovališta za upućene radnike pri središtu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. – Radio sam u Düsseldorfu oko tri mjeseca potkraj 2016., poslala nas je naša tvrtka iz Zagreba – rekao je za Deutsche Welle prevareni radnik Miljenko Delija, koji je u Njemačkoj radio stolarske i druge poslove u graditeljstvu, a kojem je, kao i petorici njegovih prijatelja, njemačka tvrtka za koju su radili ostala dužna oko 39 tisuća kuna. – U Zagrebu nisu baš znali kako to ide, niti su previše vodili računa. Njemačka tvrtka je zatim počela muljati s cijenama satnica. Treći mjesec radili smo po 14 sati dnevno, nedjeljom također, pa su nam najavili i božićnice i druge nagrade, ali na kraju nam nije plaćeno ništa od toga – rekao je Delija ne navodeći, kao ni Deutsche Welle, tko je vlasnik te njemačke tvrtke za koju su radili. Za komentar zamolili smo Zorana Andročeca, direktora GIU Ingra DET-a, gospodarskog interesnog udruženja hrvatskih tvrtki u Njemačkoj koje okuplja tridesetak hrvatskih i nekoliko tvrtki iz BiH štiteći njihova prava u Njemačkoj. – Konkretno je to pitanje kontrole nad 30.000 izaslanih radnika koje je uputila Hrvatska u razne djelatnosti od ulaska u EU. Pitanje je tko kontrolira točnost predočenog ugovora o djelu i radu, u kojoj mjeri se ostvaruje i koja prava pripadaju radniku? Vidimo potrebu da država koja upućuje radnike i ona koja ih prima imaju operativnu komunikaciju o tome gdje je koji radnik, gdje su tvrtke i što rade te gdje se i kako oporezuju radnici i dobit tvrtki. Hrvatska je slab partner i slaba majka vlastitoj djeci. Da se slušalo savjete HUP-a, da se provelo išta od naših 19 točaka predloženih Vladi u trenutku ulaska u EU, danas bismo imali 100.000 radnih mjesta u Hrvatskoj, a ne 100.000 izgubljenih u korist Europske unije – kritičan je Andročec prema sustavu kontrole iz Hrvatske.

SANJA TARCZAY: Gluhoslijepe osobe često ne prihvaćaju sebe kao takve jer je to još uvijek tabu tema. No, kada prihvate tu činjenicu, imaju olakšan pristup informacijama