Trump donio račun koliki je i hrvatski dug NATO paktu?
Kolinda Grabar-Kitarović: Hrvatska će do kraja godine imati plan kako do 2024. dostići izdvajanje 2% BDP-a za obranu
U posljednjih osam godina SAD su više trošile na obranu nego sve druge članice NATO-a zajedno, to nije fer, upozorio je saveznike Trump U govoru u kojem su svi očekivali da istakne američku privrženost principu zajedničke obrane zapisanom u NATO-ovu članku 5., predsjednik Donald Trump održao je jučer u Bruxellesu kratku lekciju državama saveznicama koje “kronično” ne ispunjavaju svoje “financijske obveze” i ne izdvajaju 2 posto BDP-a za obranu. – Članice NATO-a moraju konačno dati svoj pošteni dio doprinosa i ispuniti financijske obveze – rekao je Trump, dodavši da sad postoji “kronična potplaćenost”. – To nije fer prema američkim poreznim obveznicima. Mnoge od tih država duguju masovne iznose – dodao je u govoru na otkrivanju spomen-obilježja posvećenog sjećanju na terorističke napade na SAD 11. rujna 2001. i aktiviranju članka 5. Sjevernoatlanskog ugovora, koji napad na jednu članicu tretira kao napad na sve.
Vrijeme novih ugroza
Nakon napada 11. rujna taj je članak aktiviran po prvi put u povijesti NATO-a, a lideri tog saveza nadali su se da će na otkrivanju spomen-obilježja u novom sjedištu NATO-a u Bruxellesu američki predsjednik izrijekom spomenuti članak 5. i svoju privrženost principu zajedničke obrane, na kojemu počiva NATO. To su očekivali posebno zbog toga što je tijekom kampanje, u srpnju 2016., Trump izjavio da bi, u slučaju agresije na neku članicu, odluku o tome hoće li SAD priskočiti u pomoć temeljio na procjeni je li ta članica dovoljno plaćala za svoju obranu. Trump, međutim, u jučerašnjem govoru nije izrijekom spomenuo članak 5., ali je spomenuo financijske obveze koje 23 od 28 članica danas ne ispunjava. – U posljednjih osam godina SAD su više trošile na obranu nego sve druge članice NATO-a zajedno.
Da su svi trošili 2 posto, imali bismo dodatnih 119 milijardi dolara za zajedničku obranu – zaključio je Trump. Govor je uglavnom posvetio upozorenjima koja se tiču terorizma, ali spomenuo je također i “prijetnju od strane Rusije”. – Poruka Hrvatske bit će da se mi držimo obveza koje smo preuzeli u Walesu – rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Ulaganja u obranu u visini 2 posto nacionalnog BDP-a zacrtano je kao cilj na summitu u Walesu 2014., a Hrvatska je ove godine na razini 1,23 posto BDP-a. Predsjednica Grabar-Kitarović izjavila je kako će do kraja godine Hrvatska imati planove o tome kako taj cilj dostići do 2024. – Nije riječ samo o nečemu što od nas traži NATO, nego što Hrvatska sama želi, jer u ovo vrijeme novih ugroza doista moramo ojačati vlastite obrambene sposobnosti i prije svega se uzdati u sebe same – dodala je predsjednica.
Strah od ‘računa za večeru’
No, nakon Trumpova govora na javnoj ceremoniji otkrivanja spomen-obilježja na samom početku summita, postojala je mogućnost da u raspravi za okruglim stolom tijekom radne večere Trump ode i korak dalje te da praktički ispostavlja račune državama koje, po njemu, duguju masovne iznose. Radna večera, iza zatvorenih vrata, još nije završila do zaključenja ovog izdanja. Zbog Trumpova inzistiranja na tome da se NATO mora aktivnije uključiti u borbu protiv terorizma, dogovoreno je pristupanje NATO-a međunarodnoj koaliciji protiv ISIL-a. Riječ je o simboličnoj odluci, jer sve članice NATO-a, uključujući i Hrvatsku, već sudjeluju u toj koaliciji pojedinačno, a sada se uključuje i savez kao organizacija, no ne nikakvom borbenom komponentom. Predsjednica Grabar-Kitarović ne očekuje da će formalni ulazak NATO-a kao saveza u koaliciju zemalja protiv ISIL-a stvoriti nove obveze za Hrvatsku. Prijepodne, prije odlaska u NATO, predsjednik Trump se susreo s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom. Složili su se oko mnogih pitanja, rekao je Tusk, ali ne i oko pitanja trgovinskih odnosa, klimatske politike i odnosa prema Rusiji. – Moja glavna poruka predsjedniku Trumpu bila je da su temeljne zapadne vrijednosti, poput slobode, ljudskih prava i poštovanja ljudskog digniteta, ono što našoj suradnji i prijateljstvu daje najdublje značenje. Najveća zadaća danas je konsolidacija čitavog slobodnog svijeta oko tih vrijednosti, ne samo oko interesa. Vrijednosti i principi na prvom mjestu: to je ono što bismo mi, Europa i Amerika, trebali govoriti – rekao je Tusk.
Grabar-Kitarović: Nije riječ samo o nečemu što od nas traži NATO, nego što Hrvatska sama želi
Tusk: Zapad se danas mora konsolidirati oko zajedničkih vrijednosti, a ne samo oko interesa