PAČJA ŠKOLA I BAR S KOZJIM MLIJEKOM
Tata mu je kupio televiziju, a on radije na bregu uzgaja race i koze
Na farmi se godišnje uzgoji oko tisuću pataka. Krogovi ih prodaju svježe i zamrznute na svom kućnom pragu i u trgovinama u Zagrebu ”Jednoga prekrasnog proljetnog dana na farmi u malome mjestu Gornja Pačetina u Hrvatskome zagorju mama patka po imenu Ljubica sjedila je u gnijezdu na bijelim jajima i željno iščekivala da iz njih izađu mali pačići. Tata patak po imenu Viktor ponosno i uzbuđeno pazio je na mamu i jaja... “
Junak iz slikovnice
Početak je to priče o Vilimu, znatiželjnom pačiću iz Pačetine, čiji je lik iz slikovnice i bojanke prešao i na filmsko platno, a u filmu su glavni glumci stvarne, a ne crtane životinje s farme, što se jako dopalo djeci. Glavni “krivac” za Vilimov nastanak je Mario Krog – uzgajivač pataka iz Gornje Pačetine nedaleko od Krapine koji danas na mjestu gdje je imao opremu za televizijski studio drži hranu za svoje race. Naime, Mario je neko vrijeme radio na lokalnoj TV postaji pa je zatim htio pokrenuti Zagorsku televiziju na kajkavskome, zbog čega mu je tata Ivan kupio – televiziju. – Priloge sam snimal po obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pa sam pomislil: zakaj ne bih i ja tak delal – kaže 28-godišnjak, po zvanju menadžer tržišnih komunikacija. Kada je na poklon, iz nekog štosa, dobio četiri patke s kojima nije znao što bi, rodila se ideja o farmi pataka. Kupili su Krogovi njivu uz potok, raskrčili šikaru, spojili je sa svojom zemljom i 2013. godine počeli graditi farmu na kojoj su po ograđenoj prostranoj livadi s bazenom u veljači sljedeće godine trčkarale patke. Farma je pod videonadzorom, race su u slobodnom uzgoju, bijele i indijske patke trkačice za koje je karakteristično da nisu biljojedi, nego se hrane puževima, glistama, mravima... pa ih ljudi kupuju kako bi se obranili od nametnika u vrtovima i plastenicima. Mario Krog godišnje uzgoji oko tisuću pataka, a prodaje ih s iznutricama, svježe ili zamrznute, za 60 kuna po kilogramu. Neko ih je vrijeme prodavao na Dolcu, sada kupci mogu doći k njemu na kućni prag ili u dućane Veronika delikates u Zagrebu. Na gotovo četiri hektara za prehranu životinja Krogovi uzgajaju žitarice i kukuruz, bez uporabe pesticida. Ta domaća organska hrana, trava i voda jamče kvalitetu mesa, objašnjava vlasnik. Patke iz Pačetine na farmi – otvorenoj za posjetitelje svih 365 dana u godini – žive u nekoliko nastambi. Prva su im “stanica” po dolasku iz valjaonice jaslice, kako piše na pročelju zgrade u kojoj je podno grijanje i gdje pačići ostaju dva tjedna. Manje i niže nastambe u kojima spavaju kad započne njihovo istraživanje vanjskoga svijeta zovu se alfa, beta, gama, delta i zeta. Imaju sustav elektroničkoga podizanja krova, što je s 50 posto sredstava financirao Grad Krapina. A na sredini livade, nedaleko od jezera poduprta betonskim blokovima kako ga patke ne bi “raznijele”, nadvila se velika lutka odjevena u žensku odjeću. – To je Petra. Ona čuva race – smije se Mario otkrivajući da naziv njegova sela potječe iz mađarskoga jezika i zapravo znači potok iako su patke naseljavale ovo područje s obzirom na to da kroz cijelu regiju protječe rijeka Krapina, a nekada je to područje bilo dio Panonskoga mora, o čemu svjedoče i ostaci školjaka i pjeskovito tlo koje su Krogovi pronašli iskapajući jezero na farmi. Oni sve vrijeme ulažu u proizvodnju pa sada na farmi imaju i silos, hidrofor, skladište i mješaonicu hrane: – Ružil sam kuruzu, a one su jele i jele. Šroter mi je zgorel – govori Mario pokazujući nam stroj s mlinom u kojemu se miješa 500 kilograma ječma, pšenice, crne i bijele zobi i kukuruza za prehranu životinja čije su posude uvijek pune hrane pa jedu koliko im treba. No nije Mariova poljoprivredna priča stala samo na patkama. Godinu nakon što je proradila farma majci je za rođendan kupio bređu kozu Ivku s odlomljenim rogom, da ne treba toliko kositi travu. Ne treba ni naglašavati da Krogovi sada imaju i farmu koza... – Imala je mlado i to nam se dopalo. Govorili su mi da ne treba dojit kozu jer nema vimena, a ja sam rekel da nije jare moglo spit pet litri mleka. Dva sata su mi trebala da shvatim kak to funkcionira. I onda sam odlučil kupiti još koza – govori. Lani je završio školu za mljekara i sirara, što mu je upisano u radnu knjižicu. Zasada samo eksperimentira s pravljenjem kozjega sira, za obitelj i prijatelje, no kani u dogledno vrijeme napraviti i mini siranu kojoj je napravio “prethodnicu” nedavnim otvaranjem milk bara na gospodarstvu, u kojemu se za deset kuna može kupiti litra svježega kozjeg mlijeka. Zaštitni lik “kozje priče” je Ivka čija je slika na etiketi mlijeka, a bit će i na siru.
Raca i mlinci
Kako bi vidjeli životinje u slobodnom uzgoju i naučili ponešto o njima, na imanje Krogovih dolaze školske ekskurzije, a održava se tu i nastava u prirodi. Kroz farmu djecu vodi Davorka Šimunić. Mario je zove tetom, a zapravo je riječ o njegovoj profesorici geografije. Za djecu se organiziraju igre, ponudi ih se domaćim sokom, keksićima u obliku pataka, tu su i slikovnice i bojanke o pačiću Vilimu te film o njegovim putešestvijama... Jer Mario se nije odrekao kamere, no sada su u njegovu kadru životinje, ima i svoj kanal na YouTubeu, na kojemu je glavna glumica baka, al’ ne njegova, nego “posuđena” koja na zagorskom dijalektu (ima i prijevod) daje savjete kako pripremiti racu. – Raca najbolje paše uz zagorske mlince – savjetuje Mario Krog, inače i tajnik Udruge tradicija Zagorja i muškarac koji zna šlingati pa u svome domu ima zidne kuharice, svojih ruku djelo.
Krogova farma za posjetitelje je otvorena svih 365 dana u godini. Školarci su redoviti posjetitelji Koze je sam naučio musti, kaže da mu je trebalo mu je dva sata da shvati što treba