Građani vjeruju u digitalnu ekonomiju i njene alate
Većina ispitanika svjesna je opasnosti koje prijete na internetu poput zlonamjernog softvera
Koliko građani vjeruju digitalnoj ekonomiji, pokazuje istraživanje iz kojeg vam predstavljamo glavne naglaske Kako bi istražili koliko su građani Hrvatske spremni na život i rad u digitalnoj ekonomiji, koliko o njoj znaju i, ono najvažnije, imaju li povjerenje u nju, Perpetuum Mobile, PBZCard, Symantec, Emmezeta i BUG proveli su anketiranje građana u kojem je sudjelovalo više od 11.500 ispitanika. Digitalna ekonomija, naime, više nije nešto o čemu se govori u teoriji, već je prerasla u novi oblik ekonomije koji se temelji na digitalnim tehnologijama. Svaka industrija i svaka kompanija koja u njoj djeluje mora se suočiti i funkcionirati u prostoru koji je izložen snažnim i ubrzanim promjenama uvjeta poslovanja zbog širenja interneta, mobilnih tehnologija, elektroničkog poslovanja i poslovanja u oblaku. I građani Hrvatske svakodnevno usvajaju, koriste i razvijaju različite vještine i proizvode kojima kreiraju digitalnu ekonomiju.
Povjerenje u online
Prema nedavno objavljenom indeksu DESI, u Hrvatskoj 52,7 posto stanovništva koristi usluge internetskog bankarstva. To se podudara i s podacima do kojih smo došli kroz naše istraživanje, a u kojem je 57,6 posto ispitanika izjavilo kako koristi usluge internetskog bankarstva. Usporedimo li te podatke s podacima na razini Europske unije, gdje 59,2 posto stanovništva koristi usluge internetskog bankarstva, čini se kako naši ispitanici u stopu prate ostale Europljane. Dok je u 2016. godini četvrtina ispitanika koristila svoj mobilni telefon za bankarstvo, u 2017. godini taj je broj skočio na gotovo 46 posto. Prema dostupnim podacima, na razini EU taj je postotak 47 posto (istraživanje ING Group). Sudeći prema ispitanicima, mogli bismo zaključiti da je Hrvatska u europskom prosjeku po učestalosti korištenja mobilnog bankarstva. Građani Hrvatske prepoznali su prednosti kupnje na internet. Za razliku od 2016. godine, kada je petina ispitanika (21,7 posto) koristila internet ili mobilni telefon za kupnju proizvoda i usluga, ove su godine podaci drastično drugačiji. Zanimljivo je kako su u gotovo 78 posto slučajeva ispitanici izjavili kako putem interneta plaćaju račune, a treba istaknuti i da je 38 posto ispitanika izjavilo da je upravo putem interneta kupilo, odnosno rezerviralo svoj godišnji odmor. Iako vole kupovati na internetu i to čine često, ispitanici u našoj anketi paze na svoju privatnost i osobne podatke. Nisu skloni davati podatke o svojoj kreditnoj kartici putem telefona, odnosno e-maila, a kad kupuju, vode računa da njihov prodavatelj štiti njihove osobne podatke te ima certifikat koji garantira sigurnost kupovine. Zanimljivo je kako je čak 14 posto ispitanika izjavilo kako, bez obzira na sve
31 posto ispitanika spremno je podijeliti neke osobne podatke s tvrtkama kako bi dobile bolju ili personaliziranu ponudu Anketa “Povjerenje građana u digitalnu ekonomiju 2017.” provedena je od 22. veljače do 19. ožujka 2017. na uzorku od 11.516 ispitanika
certifikate i mehanizme zaštite, svoje osobne i podatke o kartici ne ostavlja nikome. Sigurnost prije svega Prema podacima dobivenima kroz anketni upitnik, većina ispitanika svjesna je opasnosti koje prijete na internetu – od zlonamjernog softvera do zlonamjernih korisnika. I iako ih većina (83 posto) ima na svojim računalima instaliran antivirusni program, a 40 posto se štiti i vatrozidom, zabrinjava što još uvijek postoji manji dio korisnika (10 posto) koji smatra da im zaštita nije potrebna jer su dovoljno oprezni. S druge strane više od polovice (52 posto) ispitanika za zaključavanje svog mobilnog telefona koristi PIN, a četvrtina (27,61 posto) koristi zaključavanje uzorkom. Međutim, za razliku od zaštite računala, o zaštiti mobilnog uređaja od zlonamjernog softvera i virusa ispitanici ne vode toliko računa. Samo 35,8 posto ispitanika na svojim mobilnim uređajima ima instaliran antivirusni program, a samo 8,79 posto koristi posebne programe za enkriptiranje osobnih podataka. Uzmemo li u obzir koliko se privatnih podataka nalazi na našim mobilnim uređajima – od različitih zaporki, aplikacija za pristup društvenim mrežama, mobilnom bankarstvu i slično – očito korisnici još uvijek nisu svjesni koliko mogu biti ranjivi ako ne zaštite svoj uređaj i podatke na njemu. Zanimljivo je primijetiti i kako ispitanici imaju visok stupanj povjerenja u banke, odnosno ininternetu ternetske trgovce. Naime, samo 17,6 posto ispitanika strahuje da bi banke, tvrtke ili trgovine mogle neovlašteno koristiti njihove privatne podatke. Ispitani korisnici vjeruju da su njihovi podaci donekle sigurni (49,9 posto), odnosno vrlo sigurni (26,95 posto) prilikom kupovine i poslovanja na internetu. S druge strane, gotovo trećina ispitanika (29,35 posto) ne zna koliko su njihovi podaci sigurni kad se za plaćanje računa u trgovini koriste svojim mobilnim telefonom (plaćaju putem m-bankinga).
Sigurnost je važna
Očito su ispitanici sigurniji u sigurnost transakcija kad kupuju putem interneta. Naime, gotovo 80 posto (79,82 posto) istaknulo je da kupuju samo putem provjerenih stranica velikih prodavatelja, a njih 38,1 posto istaknulo je kako se o sigurnosti prodavatelja raspituje “guglajući” tuđa iskustva. Također, prilikom poslovanja na ispitanici izbjegavaju čuvati osjetljive podatke poput brojeva kartica, brojeva računa, zaporki i PIN-ova na samom računalu (66,1 posto), ali i koriste posebnu karticu samo za kupnju na internetu na kojoj imaju ograničena sredstva (32,15 posto). Zanimljivo je kako je gotovo polovica (49,82 posto) ine želi dijeliti podatke i tako isključuje bilo kakvu mogućnost trgovanja vlastitim kupovnim i životnim navikama. No, isto tako, 40 posto ispitanika razmislilo bi o toj mogućnosti ako bi ponuda bila dovoljno primamljiva. S druge strane, čak je 31 posto ispitanika spremno podijeliti neke osobne podatke s tvrtkama kako bi dobilo bolju ili personaliziranu ponudu, a 50 posto o tome bi razmislilo ovisno o ponudi. Javni servisi tu su za građane, ali ih oni baš i ne koriste. Kada bismo na temelju naših ispitanika donosili zaključak o građanima Hrvatske, mogli bismo zaključiti da su prepoznali sve prednosti digitalne ekonomije i u njoj aktivno sudjeluju. Svjesni su opasnosti koje vrebaju zbog poslovanja na internetu, ali su i dovoljno educirani da se znaju zaštititi od neželjenih situacija poput zaraze računala zlonamjernim programima ili krađe osobnih podataka. Iako sve češće koriste mobilne uređaje za bankarenje i plaćanje, još uvijek nisu osvijestili da i takve uređaje treba štititi od zlonamjernih programa i krađe podataka, stoji između ostalog u zaključku istraživanja.