Hrvatskoj treba proširenje EU, jer skupo je biti graničar
Josipović se boji da bi se 2037. mogli ponoviti nemiri na Balkanu
Iva Boban Valečić Hrvatska mora ostati aktivna u multilateralnim organizacijama i asocijacijama, unatoč trenutnom slabljenju EU i Ujedinjenih naroda i inzistirati na nastavku proširenja EU kako bi osigurala stabilnost u svom susjedstvu, bez koje je teško Hrvatsku postaviti kao brend izvan konteksta nestabilne regije. Jednodušna je to ocjena sudionika panela “Hrvatska i svijet – definiranje nove hrvatske vanjske politike” u okviru konferencije “Hrvatska kakvu trebamo” Večernjeg lista, koja se jučer bavila brendiranjem Hrvatske.
Mirotvorni faktor
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić ističe da je Hrvatska u posljednje četiri go- dine stekla imidž mladog donatora i kontributora pomoći kroz europsko Vijeće za međunarodnu razvojnu suradnju, ali da je u fokusu i dalje jugoistok Europe. - Dok je regija nestabilna, teško je razvijati Hrvatsku i objasniti je kao brend koji postoji izvan tog konteksta – navela je Pejčinović Burić. Važnim smatra i pozicioniranje Hrvatske na Mediteranu, a kao vrijednu inicijativu na tom polju istaknula je onu Tri mora predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Tu inicijativu dobrom smatra i bivši predsjednik Ivo Josipović, no tvrdi kako ona ima i jednu nerealnu komponentu: – Nije moguće da pritom preskačemo zemlje u susjedstvu koje su također dio Mediterana, rekao je Josipović i upozorio da je područje bivše Jugoslavije još uvijek “bure baruta” te da su nužni dobri odnosi sa susjedima. – Hrvatska se može brendirati kao snažan mirotvorni i integra- tivni faktor i nije dobro postaviti se kao da te zemlje ne postoje – rekao je Josipović.
Borba za mir je najvažnija
I on smatra da Hrvatska treba snažno djelovati u okviru multilateralnih organizacija, a izostanak podrške Vlade kandidaturi Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a nazvao je ozbiljnim skandalom. Savjetnik predsjednice Mate Granić smatra kako Hrvatska mora brže rješavati otvorena pitanja sa susjedima i općenito voditi aktivnu i dinamičnu vanjsku politiku, dok europarlamentarac Tonino Picula kao prednost Hrvatske navodi što je jedina istodobno podunavska i mediteranska zemlja. No, ističe kako se ne smije zanemariti istočno susjedstvo. – Tijekom rata na Kosovu 1999. turistička sezona u Hrvatskoj je praktički nestala i upravo zato ne smijemo okretati leđa tom području – upozorio je Picula. I pomoćnik glavnog tajnika UN-a Ivan Šimonović poručuje da Hrvatska mora inzistirati na proširenju EU. - Ma koliko se činilo da EU i UN trenutno slabe, uvjeren sam da će s vremenom ponovo jačati. Zato naglasak treba staviti na hvatanje pozicija unutar tih organizacija i asocijacija. Hrvatska naglasak treba staviti na ekologiju i zaštitu kulturne baštine, a trebamo se zauzimati i za proširenje EU, jer je skupo biti graničar - uvjeren je Šimonović. Što se tiče imidža Hrvatske, smatra da je Hrvatska dosta poznata za zemlju svoje veličine te da je umjesto zemlje u ratu, kako je nekad doživljavana, postala prepoznata po prirodnim ljepotama, sportu... Sudionici panela na kraju su odgovarali na pitanje gdje vide Hrvatsku 2037., a Josipović je otkrio kako se boji scenarija u kom bi se ponovili nemiri na Balkanu. – Imam noćnu moru, a sve više elemenata upućuje na to da bi se ona mogla ostvariti, da se Sirija preseli na jugoistok Europe, da Balkan postane poprište ozbiljnog obračuna. Zato nema važnije zadaće ni za Vladu ni za predsjednicu od borbe za mir, od pozicioniranja Hrvatske kao zemlje koja je u stanju izboriti se za vlastitu sigurnost – poručio je Josipović.