Brendiranje znači emociju, ali i obećanje u jednoj rečenici
Formula uspjeha: Hrvatska je dobra, različita, lijepa i svjetska
Prije deset godina u New Yorku su pitali je li Hrvatska u Rusiji, danas vele da je zemlja s lijepom prirodom koju bi rado posjetili – Nadam se da ćemo do 2020. godine, kada će Hrvatska predsjedati Europskom unijom, formulirati jednostavnu i realnu rečenicu u kojoj ćemo objasniti zašto smo različiti od drugih – rekao je stručnjak za dizajn Davor Bruketa na panel-diskusiji “Tko smo i kako se predstaviti svijetu”. Za Bruketu brendiranje nije trik, nego obećanje koje uključuje i emociju nakon što ispunimo obećanje. Po njemu, velike brendove stvaraju vizionari, a ne agencije. Što se hrvatske budućnosti tiče, Bruketa je optimističan jer misli da smo posljednjih godina postali vidljivi.
Dokazi da postojimo
– Filmovi koji se snimaju u Hrvatskoj ne govore ništa o našim vrijednostima, ali pokazuju da postojimo. Kada ste prije deset godina u New Yorku rekli da ste iz Hrvatske, pitali su vas je li to u Rusiji. A danas vele da je Hrvatska zemlja s lijepom prirodom koju bi rado posjetili. Naš je zadatak Hrvatsku povezati s činjenicom da se u njoj proizvodi električni auto, da je to država obnovljive energije i visokih tehnologija, a ne samo lijepa zemlja u kojoj se proizvodi zdrava hrana. Da je u Hrvatskoj rođen i obrazovan Nikola Tesla, da je tu bila prva hidrocentrala u Europi i da je Hrvatska zemlja u kojoj postoji friendly način života – veli Bruketa. Stručnjakinja za pitanja kulturne politike Daniela Angelina Jelinčić misli da je pitanje tko smo ključno. – I u tom se pitanju pokazuje da smo podijeljeno društvo. Stalno se vraćamo u prošlost, umjesto da kroz suvremenu priču, a brendiranje jest priča, svijetu pokažemo tko smo – veli D. A. Jelinčić, koja tvrdi da je u srži riječi brend težnja za postizanjem popularnosti. – Ako je nešto masovno, ne znači da nije kvalitetno – misli ova znanstvenica. A kakve veze imaju produkcije kao što su “Igre prijestolja”, “Robin Hood” ili “Ratovi zvijezda” koji se snimaju u Dubrovniku s Gundulićem, Držićem i Dubrovačkom Republikom, pitao je moderator diskusije, Večernjakov novinar i kolumnist Branimir Pofuk ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek. – Nisam stručnjak za brendiranje, ali mislim da se taj termin olako koristi. Osobno sam dvije i pol godine utrošila na Zakon o sustavu poticaja koji je doveo snimanje filmova u Hrvatsku i zaposlio 1500 ljudi. Ali ne mislim da možemo svoditi nacionalnu kulturu na neki globalni brend povezan s turističkom industrijom u stilu “brže, više, jače”. Priču oko brendiranja više bih vezala uz pitanje turizma i gospodarstva. Pojam brendiranja često je u suprotnosti s ulaganjem u kulturne različitosti. A tu je i pitanje koliko brendova država može izdržati. Ne možemo brendirati sve. Nitko nije brendirao Janicu Kostelić ni Davora Šukera, a cijeli svijet zna za njih. Oni su svojom kvalitetom sami postali brend, bez master plana. Brendiranje je tu bilo nadgradnja percepcije. Nisam pobornik prakse da dvadeset mudrih ljudi brendira tri čovjeka od njih stotinjak – rekla je ministrica Obuljen Koržinek. Antun Vujić, bivši ministar kulture i glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, i nije preveliki ljubitelj pojma brend. Više voli pojam jedinstvo različitosti. – Političari ne smiju u inozemstvu govoriti jedno, a kod kuće drugo – misli Vujić, koji i tvrdi da Davor Šuker nikako nije najpoznatiji Hrvat, kako se moglo čuti u ranijem tijeku konferencije.
Povezati kulturne institucije
– Najpoznatiji Hrvat je i dalje onaj jedan, o kojem neki misle sve najgore, a neki sve najbolje – rekao je Vujić, koji ističe komunikacijski napredak zahvaljujući internetu. – Prije nekoliko godina Leksikografski zavod imao je 200 do 300 posjeta dnevno, a danas uz bogatiji sadržaj na mreži dnevno bilježimo 10.000 posjeta. Opća enciklopedija ima 35 posto posjeta iz inozemstva. Enciklopedijska monografija “Hrvatska zemlja i ljudi” lani je imala 200.000 posjeta iz 192 zemlje. No, nedostaje nam povezivanje kulturnih institucija – tvrdi Vujić. I dok ministrica kulture misli da smo u godini pristupanja Europskoj uniji propustili šansu za predstavljanje Hrvatske, što se može ispraviti 2020. kada će Rijeka biti europska prijestolnica kulture, a Hrvatska predsjedati EU, dizajner Boris Ljubičić ponudio je kratku formulu za definiranje Hrvatske: dobra, različita, lijepa, svjetska i hrvatsko je hrvatsko.
Brendiranje je često u suprotnosti s ulaganjem u kulturne različitosti, ističe Obuljen Koržinek