Merkel – povijesni preokret za Europu
Na skupu njemačkih demokršćana kancelarka uz kriglu piva priznala da više ne računa na Ameriku i V. Britaniju
“Europska unija više se ne može do kraja oslanjati na dugogodišnje saveznike SAD i Veliku Britaniju. U posljednjih nekoliko dana shvatila sam da su ta vremena dobrim dijelom iza nas. Mi Europljani istinski moramo uzeti svoju sudbinu i svoju budućnost u svoje ruke. Moramo znati da se za svoju budućnost moramo izboriti sami“, kazala je u nedjelju iz pivskog šatora, sa skupa demokršćana, njemačka kancelarka Angela Merkel, dan nakon završetka sastanka šefova država i vlada sedam industrijskih najrazvijenijih zemalja (G7). Ove rečenice mogle bi ući u povijest jer prvi put od Drugog svjetskog rata europski bi saveznici mogli „napustiti“prekoatlantskog, ali i prekokanalskog saveznika. Nakon Brexita i nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika savez s Velikom Britanijom i SAD-om počeo je pucati. Merkel je dvije savezničke države čak stavila u istu ravan s Rusijom prema kojoj postoji embargo zbog ruske aneksije Krima. “Trebamo i dalje održavati dobre odnose s Velikom Britanijom i sa SAD-om, kao i s Rusijom“, rekla je Merkel.
Jedan protiv šest
Ako je bila potrebna još neka potvrda o udaljavanju SAD-a od europskih saveznika, onda je ona došla u Taormini, gdje su protiv Trumpa bile ne samo tri europske države (Francuska, Njemačka i Italija), već i Japan, Kanada te dosad najveći saveznik Velika Britanija. I to ne samo oko klime već i oko općenitog pogleda na ekonomiju i međunarodnu trgovinu. Trump želi da Europljani uvoze iz SAD-a isto toliko koliko izvoze u tu zemlju i da to na neki način bude i obvezno. Zbog toga želi bilateralne dogovore, a ne želi da tržište i konkurencija, odnosno kupci određuju što će se kupovati. Pojednostavnjeno, ako mi Amerikanci kupujemo toliko Ferrarija i toliko BMW-a, onda vi Europljani trebate kupovati, svidjelo vam se ili ne, toliko Cadillaca. Slično je bilo u nekadašnjem
istočnom bloku s kliringom, npr. u brodogradilištu 3. maj izgradio se brod za SSSR, a mi smo onda morali kupiti iz SSSR-a toliko sovjetske robe. Dakle, povijesna prekretnica je na vidiku. Dakako, nova Europa neće nastati preko noći, ali je njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u nedjeljnom izdanju iznio neke planove, nazvao ih je tajnima, Angele Merkel o novom EU. Promjene ne bi trebale biti samo u ekonomiji nego i u obrani, sigurnosti, migraciji. Migracija. To je vjerojatno najteži čvor za razrješavanje. Migranti i dalje masovno dolaze mediteranskom rutom na kojoj i umiru. Za EU bi to trebala biti jedna od ključnih tema, a jedno je od rješenja stabilizacija stanja u Libiji. Talijanska vlada okupila je libijske čelnike i s njima potpisala sporazum o zaustavljanju izbjeglica, ali kako stanje u Libiji još nije sređeno, ni taj sporazum ne funkcionira. Obrana. Glede stvaranja zajedničke obrane perspektive su bolje u odnosu na migrantsko pitanje. Merkel je spremna izdvojiti više sredstva za obranu, a u Bruxellesu (gdje je i sjedište NATO-a) mogao bi se stvoriti središnji stožer za zajedničko vojno zauzimanje. Do sada je bilo više pokušaja stvaranja zajedničke europske obrane, ali Velika Britanija tome se uvijek protivila. No ona izlazi iz EU pa ta prepreka više neće postojati. Prijedlog je integriranje više dijelova vojski. Već sada je Bundeswehr inkorporirao neke nizozemske brigade te uključuje rumunjske i češke, a postoji plan s francuskim i poljskim. Po tom načelu stvorila bi se obrana EU. Ekonomija. Ključno je pitanje stvaranje, među državama eurozone, zajedničke blagajne i utemeljenje zajedničkog ministarstva financija. Ministarstvo bi se financiralo ili porezima na financijske transakcije ili izdvajanjem iz nacionalnih PDV-a. Postoji i mogućnost izdavanja obveznica eurozone.
Prijedlog mjera u srpnju
O potrebnim promjenama unutar EU, pa čak i o promjeni ugovora, već su razgovarali Merkel i novi francuski predsjednik Emmanuel Macron, no i talijanski premijer Paolo Gentiloni u susretu s Macronom naglasio je potrebu daljnje europske integracije prema „bankarskoj i fiskalnoj uniji“. – Italija i Francuska radit će zajedno na stvaranju snažnijeg EU koji će biti bliža građanima – kazao je Gentiloni. Proračun. Macron predlaže stvaranje zajedničkog proračuna zemalja eurozone. S tom se idejom slaže i Italija, a ministri financija Njemačke i Francuske Wolfgang Schäuble i Bruno Le Maire iznijet će u srpnju prijedloge ekonomskih mjera. Macron drži kako treba bolje zaštititi radnike. Manje birokracije i više zaštite trebao bi biti slogan novog EU. Dvojcu “nazovi MM (Merkel-Macron) za Europu” pridružila se i Italija.