Veliki povratak kapitala, stranci lani u Hrvatsku uložili 1,7 mlrd.
Većina ulaganja odnosi se na financijsko poslovanje i trgovanje nekretninama
Nakon teške 2015. godine koja je rezultirala krizom inozemnih ulaganja u Hrvatskoj, lani je došlo do eksplozije povratka kapitala pa je ukupno zabilježeno ukupno 1,7 milijardi eura vrijednih izravnih stranih investicija. Još uvijek je riječ o upola nižim ulaganjima nego u godinama prije krize, ali iznosi od 3,4 milijarde eura ulaganja zabilježenih u 2007. i 2008. godini bili su posljedica prodaja velikih sustava poput Ine i THT-a dok takvih privatizacija u posljednjih nekoliko godina nema. Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je nivo ulaganja narastao za 1,5 milijardu eura u odnosu na 2015. godinu, a najveći priljev kapitala stigao je iz Italije. Struktura ulaganja po sektorima pokazuje da se većina ulaganja odnosi na financijsko poslovanje odnosno bankarske usluge ili pak trgovanje nekretninama. Ta dva sektora čine više od 1,2 milijardu eura ulaganja tijekom prošle godine.
Maloprodajni lanci
Ukoliko se pogleda statistika od 1993. godine vidljivo je da je u Hrvatsku ušlo ukupno 30,8 milijardi eura stranog kapitala pri čemu je apsolutni rekorder Nizozemska koja je plasirala više od 6,5 milijardi eura u Hrvatsku. Tijekom prošle godine iz te je zemlje pristiglo još 539 milijuna eura, dok se među najvećim ulagačima našao i Luksemburg s plasiranih 275 milijuna eura. S druge strane najznačajniji neto odljev kapitala iz Hrvatske lani otišao u Austriju koja je povukla 1,38 milijardi eura kapitala. Isključujući kružna ulaganja, koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera u Hrvatsku i inozemstvo, ukupni iznos plasmana u posljednjih 23 godine iznosi 28,4 milijarde eura. Najviše novca naravno otišlo je u privatizacije i osvajanje tržišta, a po sektorima je riječ o plasmanima u banke i financijske usluge na što je otišlo više od 9,4 milijardi eura potom pokretanje maloprodajnih lanaca pri čemu su najviše tržišta zauzele njemačke i austrijske tvrtke na koje se odnosi čak i do 2,7 milijarde eura plasmana te kupovanje nekretnina na koje se odnosi oko 2,3 milijarde kuna investicija.
Pedeset hotela
U tu su statistiku ubrojeni djelomično i novi hoteli i obnavljanje turističkih nekretnina. To je sektor u kojem se očekuju najveća ulaganja u iduće tri godine. Poslovne nekretnine su potentno tržište, a stručnjaci u Colliers Internationalu za srednji rok očekuju i mnoga greenfield ulaganja u turizam i poslovne zgrade s uredima. Kažu da često postojeća ponuda ne zadovoljava potražnju. Investitori traže i žele kupovati hotele koji već rade, a potražnja daleko premašuje ponudu, a ima ih i nekoliko koji traže zemljišta za greenfield investiciju vrijednu i više od 200 milijuna eura, ali im je problem naći tako veliko zemljište. Tijekom 2017. otvorit će se oko 50 hotela, primarno u segmentu 4 ili 5 zvjezdica, a prema interesu investitora, Colliers u svojoj analizi ističe da će u idućim godinama uz preuzimanje i renoviranje postojećih hotela doći i do ulaganja u gradnju novih hotelskih objekata. Raste i potražnja za luksuznim objektima i vilama za turizam. Brine što nema stranog kapitala za proizvodnju pa su ulaganja u tvornice i prerađivačku industriju rijetka i malih iznosa.
Apsolutni rekorder Nizozemska u Hrvatsku je od 1993. plasirala više od 6,5 milijardi eura Najznačajniji neto odljev kapitala lani je otišao u Austriju koja je povukla 1,38 milrd. eura