Brod je hrvatski proizvod, iz Brodosplita za Mediteran
Uskoro će u more biti porinut prototip, a brodograditelji su s Ministarstvom obrane sklopili ugovor za pet takvih brodova, vrijedan 400 milijuna kuna
396 milijuna kuna Iznosi vrijednost ugovora koji obuhvaća gradnju 1 prototipa i 4 broda u seriji
U subotu će biti tzv. radno porinuće, nakon kojeg će se brod još dva mjeseca dovršavati u moru. Zatim slijede ispitivanja
Od zadnjeg porinuća vojnog broda za potrebe Hrvatske ratne mornarice u nekom od naših brodogradilišta prošlo je dugih 16 godina, kada je u brodogradilištu u Kraljevici porinuta raketna topovnjača RTOP “Kralj Dmitar Zvonimir”. Ove će subote u splitskom brodogradilištu Brodosplit prvi put javnosti biti prikazana tzv. “Novogradnja 540”, odnosno prototip Obalnog ophodnog broda za Obalnu stražu RH. Bit će to tzv. “radno porinuće” jer će brod biti dovršavan u moru još dva mjeseca. Očekuje se da će sve potrebne testove proći ove godine, pa će onda biti organizirana i “konačna” primopredaja. Ugovor između Ministarstva obrane RH i Brodosplita za gradnju pet obalnih ophodnih brodova potpisan je 2. prosinca 2014. godine, a vrijednost ugovora iznosila je gotovo 400 milijuna kuna. U tu je cijenu uključena izrada glavnog projekta broda te gradnja prototipa i još 4 broda u seriji, a kada je posao ugovaran računalo se da će novi brod biti u cijelosti hrvatski proizvod.
Ime krajem 2017.
Nakon dovršetka opremanja broda u moru, počinju opsežna ispitivanja broda u luci i plovidbi. Ona će se, kažu u MORH-u, provoditi pod njihovim i nadzorom Hrvatskog registra brodova, nadležnog za davanje svjedodžbe o klasi broda. Završetak svih primopredajnih ispitivanja očekuje se do kraja 2017., kada će brod službeno dobiti ime i biti predan HRM. No, kako je riječ o prototipu, i nakon primopredaje broda HRM-u slijede posebna ispitivanja. Ona će se provoditi u najtežim vremenskim uvjetima na Jadranu, a imaju za cilj dati ocjenu izdržljivosti i optimalnosti tehničkih rješenja i svojstava prototipa. Nakon svih provedenih prototipnih ispitivanja i superkolaudacije (konačna primopredaja) broda, dat će se konačna ocjena uspješnosti projekta i njegova verifikacija. Izrada prototipa ophodnog broda trajala je godinu dulje nego što je bilo planirano, a Leonardo Martinović, Brodosplitov direktor projekta, objašnjava da su se, odmah s početkom projektiranja prototipa, a temeljem pretprojekta koji je izradio Brodarski institut izvršena prva kompjuterska ispitivanja koja su pokazala manjkavosti pretprojekta i vrlo velik rizik postizanja taktičko-tehničkih zahtjeva koji su obveza graditelja. Stoga je Brodosplit morao krenuti u ponovno odobravanje dokumentacije čime se potvrdila manjkavost samog pretprojekta. Modifikacije koje su dodatno izvedene također su tražile svoje vrijeme. Martinović kaže da se osnovna modifikacija odnosila na promjenu materijala od kojeg se brod gradi. Brod je trebao biti građen od običnog brodograđevnog čelika, ali je ugrađen čelik povišene čvrstoće, čija je tehnološka obrada tijekom gradnje teža, ali je zato brod lakši i operativniji uz manju potrošnju.
Imigrantska kriza
Sljedeća modifikacija bila je produženje broda za dva konstruktivna rebra, odnosno za jedan i pol metar te je on sada vitkiji i bolji. – Brod u osnovi nije bio projektiran za velika mora te je strateška modifikacija ugradnja bočnih perajičnih aktivnih stabilizatora koji brodu omogućavaju veću stabilnost i plovidbenost po velikim valovima, što mu omogućava izlazak na cijeli Mediteran – kaže direktor projekta. Dodatna je modifikacija i promjena krmene forme kako bi se u brod mogao ugraditi veći propeler što mu omogućava dostignuće zadane minimalne brzine od 28 čvorova pri 90% snage pogonskih strojeva. Naime, uobičajeno je u svijetu brodogradnje da se tijekom izrade projektne dokumentacije utvrde poboljšanja, koja će rezultirati naglašeno boljim plovnim karakteristikama i izrazito manjom potrošnjom goriva. Procijenjeno je da će se utvrđenim izmjenama u 30-godišnjoj eksploataciji obalnoophodnih brodova na trošku goriva uštedjeti koliko je i sama vrijednost svih pet ugovorenih brodova. Usto se zbog širenja migrantske krize pojavila potreba za modifikacijama i proširenjem plovnosti brodova u područjima težih stanja mora. Temeljna je namjena brodova ophodnja radi nadzora i zaštite interesa RH na moru, ali proširenjem plovnosti ovim će brodovima RH moći sudjelovati i u međunarodnim akcijama traganja i spašavanja na moru. Direktor Martinović podsjeća na veliku tradiciju ovog brodogradilišta u gradnji vojnih plovila. – Iako bez ranijeg iskustva, 60-ih godina Brodosplit je počeo razvijati projekt podmornica. Od 1968. do 1970. u Brodograđevnoj industriji Split izgradili su se najznačajniji primjerci podmornica klase “Heroj”, a od 1978. do. 1982. podmornice klase “Sava”. Potom je od 1981. do 1989. sa škverskih navoza izašla i serija 6 diverzantskih 100-tonskih podmornica klase “Una”, među kojima i jedina hrvatska unaprijeđena diverzantska podmornica “Velebit”. Za potrebe bivše države splitsko je brodogradilište sagradilo čak 8 podmornica, 18 diverzantskih ronilica, 4 pomoćna višenamjenska transportna broda i 4 barže za prijevoz goriva, dok su za strane naručitelje isporučene dvije fregate – školski brodovi i 12 brodova stanica za bojenje. Danas, osim značajnih referencija koje Brodosplit stječe ovim projektom, povratak u nišu brodogradnje specijalne namjene njihov je najvažniji cilj. Martinović kaže da će nakon isporuke u drugoj polovici 2017. te nakon konačne primopredaje Brodosplit odraditi cijeli ugovor i sagraditi još četiri broda dogovorenim tempom. Ističe kako je od ukupne ugrađene opreme 80 posto od hrvatskih proizvođača, • a rad je 99% Brodosplitov.