Najzanimljiviji dokumenti iz socijalizma nisu predani
Na snazi je zakon koji je skinuo tajnost s papira bivše države
Iva Boban Valečić Odvjetnik obitelji Đureković Siniša Pavlović kaže kako arhivi Sabora nisu problem te kako manjkaju dokumenti koje je odnio SDP Stupanjem na snagu izmijenjenog Zakona o arhivskom gradivu nestale su sve prepreke za predavanje preostale arhivske građe Sabora Hrvatskom državnom arhivu, što Arhiv traži od 2014., no u Saboru još uvijek nije moguće doznati kada će se to doista i dogoditi.
Arhivi su dostupni
Iz saborske službe za odnose s javnošću potvrdili su nam kako je građa iz razdoblja SR Hrvatske periodično prosljeđivana Arhivu, a preostali su dokumenti iz posljednja dva saziva iz vremena SR Hrvatske, od 1982. do 1986. te od 1986. do 1990., u cijelosti sređeni i spremni za predaju. Inicijativu za predaju pokrenuo je Hrvatski državni arhiv, na što je Sabor iskazao svoju suglasnost, no dio građe bio je zaštićen određenim stupnjem tajnosti, kažu u Saboru. Zato su zamolili da im se da vrijeme kako bi sagledali zakonske mogućnosti i ograničenja, a posljednji razgovori s Arhivom vođeni su početkom ove godine. – Kroz razne instancije Sabora to se pitanje razmatralo i u mjesecima nakon toga – kažu u Saboru, a iako napominju da je novi zakon uveo “određene fleksibilnosti” u odnosu na klasificirane dokumente, kada će doista predati građu, ne otkrivaju. Saborska se arhivska građa u državni arhiv periodično predavala od 1965., a zadnjom primopredajom 2010. obuhvaćeni su dokumenti do 1982. Upućeni kažu kako posljednji socijalistički sazivi ne bi smjeli predstavljati problem, ali da je nešto kompliciranija situacija s dokumentima nastalim u kratkom, ali zanimljivom periodu od konstituiranja prvog višestranačkog sabora u svibnju 1990. do donošenja božićnog Ustava u prosincu iste godine. Veliko iskustvo s partijskim i arhivima bivše države ima odvjetnik obitelji ubijenog hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića Siniša Pavlović, koji tumači kako građa postaje arhivska tek kad uđe u sustav državnog arhiva, ali kako novi zakon u potpunosti omogućuje uvid javnosti u saborske arhive, bez obzira na oznake tajnosti na pojedinim dokumentima i činjenicu da dokumenti fizički nisu u Arhivu.
Nedostaje dio dokumentacije
– Saborski arhiv je najmanji problem, jer sadrži sređenu i popisanu dokumentaciju do koje je moguće doći bez ikakvih poteškoća. Problem su arhivi koji su pripali SDP-u, a kojima nedostaje dobar dio dokumentacije – kaže Pavlović. Prepričava kako u vrijeme dok je Saborom predsjedao SDP-ov Josip Leko tražio neke dokumente nastale u Saboru te da je naišao na izuzetno korektan i pristojan odnos. – Tražili smo određene dokumente i to nam je omogućeno, a tajnost ni u jednom času nije bila problem. Dokumenti koje smo tražili deklasificirani su u roku od dva dana od predaje zahtjeva. Problem su dokumenti bivšeg Saveza komunista koji su pripali SDP-u, a za dio te dokumentacije nije poznato gdje se nalazi. Nedostaje i gradivo bivšeg Komesarijata za narodnu obranu, koji je imao goleme ovlasti, među ostalim je oduzeo i oružje Teritorijalnoj obrani. SDP je te dokumente morao predati po zakonu iz 1997., tvrde da su ih redali, ali Arhiv tvrdi da ih nije dobio – kaže Pavlović.
Državni arhiv tražio je predaju dokumenata još 2014., no Sabor je tražio dodatno vrijeme