Hrvati najmanje primaju socijalnu pomoć

Kada se govori o položaju migranata ili općenito stranaca koji novi život traže u Njemačkoj, najčešće se spominje negativni kontekst iz kojeg proizlazi da većina njih živi na račun države, od socijalne pomoći. No podaci Njemačke savezne agencije za rad pokazuju da to nije baš tako, odnosno kako nije moguće generalizirati i stavljati sve strance u isti koš. Posebno kada je riječ o Hrvatima. Brojke pokazuju kako samo 6,3 posto Hrvata koji žive u Njemačkoj dobiva socijalnu pomoć kroz takozvani program Hartz IV, što je najmanje od svih stranaca u toj zemlji, pa čak i od samih Nijemaca kojih na račun države živi 7,4 posto. Pretvoreno u brojke, pomoć njemačke države dobiva 17.275 Hrvata. Nijemaca je pak u programu Hartz IV 4,1 milijun. Pogleda li se struktura ostalih naroda koji primaju socijalnu pomoć, daleko je najviše Sirijaca i pripadnika drugih arapskih naroda koji su u Njemačku stigli većinom u posljednjem izbjegličkom valu. Agencija za rad objavila je kako čak 510 tisuća Sirijaca, znači njih gotovo 80 posto, živi na račun države što je porast od 173 posto u odnosu na godinu prije. Slijede ih Turci kojih je u programu Hartz IV 276 tisuća te 110,5 tisuća Iračana koji svaki mjesec dobivaju socijalnu pomoć. Iza Hrvata, kao oni koji najmanje dobivaju od njemačke države su Poljaci i Rumunji, no i njihov je postotak dvostruko veći nego naših iseljenika. Ovi podaci još su jednom potvrdili ono što Nijemci već desetljećima tvrde, a to je da su Hrvati među najboljim radnicima u toj zemlji. Nemaju, ističe se, problema s asimilacijom jer su kulturološki i socijalno vrlo slični Nijemcima, nemaju problema s učenjem njemačkog jezika te prihvaćanjem načina života i običaja sredine u koju dolaze. Navedene prednosti naših ljudi u pravilu su glavni problem i nedostaci onih koji dobivaju najveću pomoć, odnosno Sirijaca, Afganistanaca, Iračana i drugih naroda s Bliskog istoka i iz Afrike.