U migrantskoj krizi RH bila OK

Slovenija i Austrija tuže Hrvatsku zbog zahtjeva za azil

U dva predmeta riječ je o konkretnim slučajevima, ali Sud EU kroz njih će pravno odgovoriti na dilemu koja se tiče svih sličnih situacija Tomislav Krasnec Način na koji se Hrvatska nosila s migrantskom krizom 2015., točnije politika Milanovićeve Vlade koja se svodila na taktiku “sve koji uđu na istoku šalji dalje što brže prema zapadu”, zapravo je sasvim u redu i u skladu s europskim propisima, zaključila je jučer nezavisna odvjetnica Suda Europske unije u predmetu u kojem su Slovenija i Austrija smatrale da je Hrvatska ta koja je odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil državljana Sirije i Afganistana. Riječ je o dva predmeta koja se vode pred Sudom Europske unije u Luksemburgu. U prvom, Slovenija smatra da je sirijski državljanin A. S. ušao u Hrvatsku “nezakonito” u smislu Uredbe Dublin III., a taj je Sirijac osporavao slovensku odluku tvrdeći da činjenicu da su mu hrvatska tijela dopustila da uđe u Republiku Hrvatsku i nastavi putovanje zapadnobalkanskom rutom treba tumačiti kao da je A. S. zakonito ušao u Hrvatsku. U drugom predmetu, afganistanska obitelj Jafari prvo je ušla u Europsku uniju u Grčkoj, pa nastavila rutom i ponovno ušla u EU u Hrvatskoj, koja ih je transferirala dalje, da bi cijela obitelj zatražila azil u Austriji. Austrija također tvrdi da je Hrvatska odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil obitelji Jafari. U ova dva predmeta radi se o konkretnim pojedincima, ali presuda Suda EU (koja još nije donesena) kroz njih će pravno odgovoriti na puno veću dilemu koja se tiče svih sličnih situacija s tražiteljima azila koji su prošli nekom od migrantskih ruta prema Europskoj uniji. Nezavisna odvjetnica Suda EU – čije je mišljenje iznimno važno, ali nije presudno – jučer je zaključila da, suprotno argumentima Slovenije i Austrije, Hrvatska nije odgovorna za razmatranje takvih zahtjeva za azil. Za zahtjev A. S. odgovorna je Slovenija, a za zahtjeve obitelji Jafari Austrija. U tom mišljenju piše da izraz “nezakonit prelazak” ne obuhvaća situaciju u kojoj, zbog masovnog priljeva ljudi koje traže međunarodnu zaštitu unutar EU, države članice poput Hrvatske dopuštaju tim ljudima da prijeđu vanjsku granicu EU i dalje nastave putovanje do drugih država članica radi podnošenja zahtjeva za azil.

Taktika Vlade Z. Milanovića “sve koji uđu na istoku šalji dalje što brže prema zapadu” u skladu je s europskim propisima