Trump prihvatio poziv hrvatske predsjednice
Američki predsjednik dolazi u Wroclaw na summit 12 srednjoeuropskih država, a suuorganizatori skupa su domaćin Poljska i Hrvatska Summit 12 srednjoeuropskih država, koji će se za manje od mjesec dana (6. i 7. srpnja) održati u poljskom gradu Wrocławu, bit će događaj znatno većeg političkog značenja jer ga na ljestvici takvih skupova podiže vijest da je svoj dolazak potvrdio i američki predsjednik Donald Trump.
Bedem protiv Rusije
U Hrvatskoj i Poljskoj, koje su suorganizatorice summita, zadovoljno trljaju ruke jer će to dati pogonsko gorivo njihovoj Inicijativi tri mora, geopolitičkom i gospodarsko-prometno-energetskom savezu definiranom na summitu u kolovozu prošle godine u Dubrovniku. Tada je dotadašnja inicijativa “Baltik – Jadran” koja je okupljala Poljsku, Estoniju, Litvu, Letoniju, Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku prerasla, pristupanjem Rumunjske i Bugarske u Inicijativu triju mora (Baltik-Jadran-Crno more). Trump je dolazak potvrdio hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i poljskom predsjedniku Andrzeju Dudi, čime je odgovorio na njihov poziv upućen još u veljači. Na hrvatsko-poljski poziv Grabar-Kitarović imala je prilike “podsjetiti” Trumpa baš za nedavnog summita NATO-a u Bruxellesu. Tom prilikom, dok su bili u zajedničkom obilasku novih prostorija sjedišta NATO-a, predsjednica je od Trumpa zatražila i to da se SAD ponovno jače angažira i stavi u svoj fokus prostor jugoistoka Europe. Iza inicijative su, inače SAD odmah politički stale jer ih je Inicijativa zanimala kao svojevrsni politički bedem protiv geopolitike Rusije.
Za ‘žilu kucavicu’ 50 mlrd. €
Inicijativa, osobito zbog povezivanja baltičkih i jadranskih luka, komplementarna je i s kineskom strategijom Put svile. U Dubrovniku je bilo istaknuto da područje Inicijative Jadran – Baltik – Crno more predstavlja 28% teritorija Unije i 22% njezina stanovništva, ali i samo oko 10% BDP-a. Predsjednica je tada istaknula kako je taj prostor “žila kucavica” Europe i da je za njegov infrastrukturni razvoj treba uložiti oko 50 milijardi eura. Inicijativa je neformalna platforma uglavnom za zajedničke projekte u energetici, prometu, digitalnoj komunikaciji, sigurnosti, a otvorena je za međunarodna partnerstva i ulaganja.