Totalni rat ne odgovara regiji, ali ni Americi

Velike tenzije i tinjajući oružani sukobi na Arapskom poluotoku između dvije bogate zemlje u arapskom Zaljevu, Katara i Saudijske Arabije, izbile su na površinu nakon posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Saudijskoj Arabiji. Naime, na sastanku na vrhu Trumpa i čelnika 55 zemalja arapsko-islamskog svijeta, Bahrein, Kuvajt, Oman, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat tražili su od američkog predsjednika da stavi pokret Muslimanske braće na listu terorističke organizacije optužujući Katar da je glavni pokrovitelj terorista i islamskog radikalizma. Nakon što je Trump udovoljio njihovim zahtjevima, Zaljevske zemlje predvođene Saudijskom Arabijom uvele se sankcije Kataru i potpuno ga blokirale. U taj politički sukob umiješali su se i Iran i Turska, koji su stali na stranu Katara. Unatoč tome što su sve vojne snage na Arapskom poluotoku stavljene u punu pripravnost jer strahuju od izbijanja rata te da bi Saudijska Arabija mogla izvesti invaziju na Katar te s obzirom na to da trenutna situacija podsjeća na onu iz 1991. godine kada je Sadam Husein izveo invaziju na Kuvajt, do takvog scenarija ipak neće doći. Rat između Saudijske Arabije i Katara imao bi dalekosežne posljedice jer bi se u njega umiješale sve zemlje regije. Isto tako, ratna opcija nije u interesu ni Donaldu Trumpu jer, osim što Saudijsku Arabiju Trump smatra velikom saveznicom, interes postoji i između SAD-a i Katara s obzirom na veliku američku vojnu bazu u Kataru. Pomno analizirajući cijelu situaciju, i ova će kriza završiti kao i prijašnje, kompromisom i političkim dogovorom bez rata.

Ova će kriza završiti kao i prijašnje, kompromisom i političkim dogovorom