19 gradova i općina na pragu novih izbora, neizvjesno u 50
HDZ je apsolutni vladar u 107 jedinica, a SDP samo u četiri, u 339 općina i gradova, od njih 556, pobjednici imaju apsolutnu vlast
U mnogim mjestima gradonačelnici nemaju većinu pa postoji opasnost od ponovnog izlaska na birališta O sastavu skupština gradova i općina ovisi kako će načelnici općina i gradonačelnici provoditi lokalne politike, odnosno kolika je njihova stvarna moć. Negdje je riječ o Pirovim pobjedama jer će drugi igrači voditi važnu ulogu, odnosno postojat će opasnost od ponovnog izlaska na birališta možda već kod izglasavanja prvog proračuna. U 339 općina i gradova, od njih 556, pobjednici imaju apsolutnu vlast jer (grado) načelnici imaju većinu i u predstavničkom tijelu lokalne jedinice, a u još 71 jedinici, s obzirom na postotak osvojenih glasova, možda imaju većinu (jer nismo radili obračun po D’Hondtu za sve jedinice već samo kritične) ili je odnos snaga takav da neće imati većih problema. Bojan Glavašević (SDP), prenoseći je rezultate SDP-ove analize, prekjučer rekao da su za SDP oni “frapantni, zabrinjavajući” za lokalna vijeća, što je pokazala i jedna od prijašnjih analiza Večernjeg lista. Međutim, kad se u relaciju stave odnosi osvojenih (grado) načelničkih mandata s vijećničkima, tek se onda vidi strahovita nadmoć HDZ-a. HDZ je samostalno osvojio apsolutnu vlast u 107 jedinica (SDP u samo četiri), u još 41 jedinici (SDP samo u 11) blizu je tome ili je prema D’Hondtu možda i realizirao vlast. U još 55 jedinica HDZ je s partnerima (SDP 23) osvojio apsolutnu većinu u lokalnim skupštinama.
Neovisni drže 25 jedinica
Nezavisni kandidati imaju u 25 jedinica apsolutnu većinu, a u još šest vrlo su blizu tomu. HSS ima vlast u 12 jedinica, s partnerima u još pet te u još tri blizu je tome. IDS ima apsolutnu vlast u 12 jedinica i u još sedam blizu je tome te je s partnerima apsolutni vladar u još pet. SDSS ima apsolutnu vlast u 11 jedinica i blizu tome u još je tri. HNS je samostalno osvojio vlast u dvije jedinice te je u još četiri blizu tome, a s partnerima u još šest. Što se tiče rizičnih jedinica, moguće je da smo negdje pogrešno procijenili zbog nedovoljnog poznavanja lokalnih političkih odnosa. Naime, temeljni kriterij bio nam je da su HDZ i SDP nespojivi i na lokalnoj razini, kao krajnja desnica i ljevica. Nacionalni sukob Mosta i HDZ-a može biti prepreka za potporu na lokalnoj razini HDZ-u. Pitanje je i kako će raskid suradnje HNS-a i SDP-a na državnoj razini utjecati na njihovu suradnju na lokalnoj razini, osobito u županijama čiji su se predstavnici HNS-a na Središnjem odboru opredijelili za ulazak u Vladu s HDZ-om. No u nizu jedinica raskid partnerstva ne bi bio od utjecaja, a i ne treba ga očekivati u jedinicama gdje su SDPHNS pobijedili ili su u širokim koalicijama. Moguće je jedino da HNS kao pobjednik u nekim jedinicama umjesto SDP-a za partnera izabere HDZ ili da negdje pomogne HDZ-u kao relativnom pobjedniku.
Pitanje je i kako će raskid suradnje HNS-a i SDP-a utjecati na lokalne sredine
Kritične tri županije
Najdramatičnije četverogodišnje razdoblje može se očekivati u tri županije. U Splitsko-dalmatinskoj sedam je kritičnih jedinica i još šest u kojima će pobjednici morati biti vješti u očuvanju većine premda imaju 33 od 55 jedinica sa sigurnom većinom. U Sisačko-moslavačkoj imaju tri rizične i još tri prilično problematične, a samo osam od 19 sa sigurnom većinom. U Primorsko-goranskoj dvije su jedinice kritične i još šest potencijalno nestabilne te razmjerno najmanje 13 od 36 s osiguranom većinom. U Šibensko-kninskoj najmanje trebaju strepjeti jer je većina sigurna u 17 od 20 jedinica. I u Zadarskoj županiji apsolutnu vlast ili tek minimalne probleme u održavanju većine imaju u 30 od 34 jedinice, u Istarskoj u 31 od 41, u Karlovačkoj u 18 od 22, Bjelovarsko-bilogorskoj u 17 od 23, Požeško-slavonskoj u 8 od 10, Vukovarsko-srijemskoj u 25 od 31. Izdvojili smo 19 potencijalno najrizičnijih jedinica premda do problema može doći u još najviše 50, a u tim jedinicama najviše je čelnika iz HDZ-a te nezavisnih.