Nove obveznice početkom srpnja
Osim što mirovinci i osiguravatelji imaju dugoročne apetite, u upravljanju javnim dugom teži se produljenju ročnosti Izdanjima obveznica u veljači i ožujku Ministarstvo financija riješilo je više od dvije trećine potreba za otplate dugoročnog duga države koji na naplatu stiže u ovoj godini. Iako od većih dospijeća preostaje još refinanciranje domaće obveznice koja dospijeva tek u studenome, u Ministarstvu rade na pripremama novog izdanja već prije sezone godišnjih odmora. Prema Reutersovim izvorima, nove obveznice očekuju se početkom srpnja, a računa se s oko pola milijarde eura odnosno oko 3,5 milijarde kuna, i to na dosad najdulji rok – 15 godina. U Katančićevoj neslužbeno potvrđuju da razgovori koji se vode jesu na tom tragu, ali konačna odluka, kažu, još nije donesena. Strategijom upravljanja javnim dugom iz siječnja, doduše, bila su predviđena izdanja na domaćem tržištu u prvom, drugom i četvrtom kvartalu. Pri refinanciranju obvezničkog duga u veljači povuklo se osjetno više od izno- sa dospijeća (8,5 prema 5,5 mlrd. kuna), pa se računalo da bi iduće domaće zaduženje moglo uslijediti tek najesen. No, domaći veliki institucionalni investitori očito imaju slobodnih sredstava, a osiguravateljima, primjerice, i regulatorni zahtjevi vezani uz pričuve nameću pojačane apetite prema instrumentima dulje ročnosti i s valutnom klauzulom. Tako je nešto ranije otvaranje diskretnih razgovora o novim obveznicama zapravo i više potaknuto sa strane potražnje. Jesu li u Ministarstvu kalkulirali i s političkom situacijom, teško je reći, ali i s aspekta upravljanja javnim dugom teži se produljenju ročnosti i razvijanju krivulje prinosa. S obzirom na opće uvjete na tržištima i potražnju mirovinskih fondova i osiguravatelja, to bi se 15-godišnje zaduženje moglo realizirati uz cijenu nešto iznad tri posto ili malo više nego kod zadnjeg 10-godišnjeg izdanja. Podsjetimo, nakon domaćih obveznica od 8,5 mlrd. kuna Ministarstvo je u ožujku izašlo na inozemno tržište zbog travanjske otplate dolarske obveznice. Ona je bila originalnog iznosa 1,5 mlrd. dolara, ali je zbog ugovorene valutne zamjene u euro iznos glavnice pri otplati bio osjetno manji (dolar je u međuvremenu ojačao prema euru 20-ak posto). No, i prilikom tog refinaciranja prodajom novih obveznica povuklo se 1,25 mlrd. eura ili oko pola milijarde kuna više od iznosa za otplatu.