“Flying Clipper” radi se na istom stroju kao i “Bismarck”
Na pet jarbola megajedrenjaka bit će razapeto 36 jedara, a plovit će brzinom od 16 čvorova
Iako ima dva elektromotora, očekuje se da će 80% vremena biti pogonjen vjetrom. Telegraph ga uvrstio među 13 najljepših brodova Velika je fešta bila u splitskom škveru prošle subote! More je prvi put dotaknuo najveći jedrenjak na svijetu, dug 162, a širok 18,5 metara, nosivosti dvije tisuće tona. Imat će pet jarbola s 36 jedara ukupne površine 6347 četvornih metara. Uvrštenje u Guinnessovu knjigu rekorda zagarantirano je! “Flying Clipper”, kako megajedrenjak zove njegov operater Star Clippers iz Monaca, može na svojih pet paluba primiti 450 osoba. U 150 luksuznih kabina smjestit će se 300 putnika, dok će u 74 kabine prebivati 150 članova posade.
Bazen u kojem se roni
Biblioteka, saloni s klavirom, od kojih će se jedan protezati na tri palube, internet, telefon, televizija, audiosustav, razna sredstva za zabavu, Wi-Fi kojim je pokriven cijeli brod, neće dopustiti da bilo koji putnik zažali za nečim s kopna. Kupanje je nešto sasvim novo, tri se bazena mogu puniti slatkom ili slanom vodom, opremljeni su podvodnim svjetlima, grijanjem i mjehurićima, jedan je zbog dubine od 4,5 metara pogodan i za ronjenje. Predviđena je brzina 16 čvorova, uza savršene uvjete i 20, tu su i dva elektromotora iako se očekuje da će 80 posto vremena “Flying Clipper” biti pogonjen vjetrom. Jasno, bit će to najveći Star Clippersov brod, no i prvi koji je ta kompanija dala graditi u posljednjih 15 godina. I splitski Brodosplit prvi put gradi takav jedrenjak. No, visoki luksuz i opremljenost nisu jedine zanimljivosti vezane uz kruzer na jedra iz splitskog škvera. Napravljen je po uzoru na “France II”, jedrenjak koji je porinut u ožujku 1912. godine u francuskom Rouenu. I “France II” bio je najveći jedrenjak svojeg vremena, drugi po veličini teretni brod u to vrijeme u svijetu, imao je i dva dizelska motora od 950 KS, koji su maknuti 1919. Imao je “France II” dobru “karijeru”, promijenio je nekoliko vlasnika, no 1922. godine nasukao se na greben Teremba kod Nove Kaledonije. Ostao je ondje jer se tadašnjem vlasniku nije isplatilo izvlačenje. Dalja mu je sudbina bila pomalo žalosna, 1944. godine ga američki bombarderi koriste za vježbanje gađanja bombama. Obnovljen je zahvaljujući potpuno sačuvanoj dokumentaciji. Star Clippers nije jedini koji se bavio njegovom obnovom, pokušala je to i jedna francuska zaklada, no očito bezuspješno. A tu je i još jedan kuriozitet, u brojnim informacijama o brodu pojavila se i jedna koja ga povezuje s jednom od najvećih pomorskih znamenitosti, bojnim brodom “Bismarck”. U Brodosplitu, po toj priči, za oblikovanje limova koriste stroj na kojem su se oblikovali i limovi upravo za “Bismarck”! U splitskoj kompaniji dobili smo potvrdu da je to zaista točno.
S koljena na koljeno
Pismenog dokumenta koji bi to potvrđivao nema, no priča se među škveranima prenosi s koljena na koljeno. - Stroj, odnosno veliki valjak za kružno savijanje limova, proizveden je 1936. godine u Njemačkoj, a splitskom škveru isporučen je
kao njemačka ratna reparacija 1952. godine. Na istom stroju oblikovali su se limovi za gradnju jednog od najslavnijih ratnih brodova Drugog svjetskog rata, ponosa nacističke ratne mornarice, tada najvećeg isporučenog broda, Hitlerova 250-metarskog “Bismarcka” koji je porinut 1939. u brodogradilištu Blohm & Voss u Hamburgu, a 1941. ga je na putu u Francusku potopila britanska ratna flota - kaže Josip Jurišić iz Brodosplita. Bez sumnje, nova će perjanica Star Clippersa biti bitno bolje sreće. Kompaniju Star Clippers osnovao je 1991. švedski poduzetnik Mikael Krafft, u sa- stavu već ima tri velika jedrenjaka – “Star Flyer”, “Star Clipper” i “Royal Clipper”. Novi će “Flying Clipper” biti perjanica flote originalnog operatera. Inače, rute Star Clippersa obuhvaćaju i Jadransko more, pa se nadamo da će tako biti i s “Flying Clipperom”, koji je i londonski “Telegraph” uvrstio među 13 najljepših brodova, kojeg je gradilo deset tisuća ljudi tijekom milijun radnih sati. Brod vrijedi pola milijarde kuna.