Na Jadranu, mjesec dana ranije nego ikad, počinje špica sezone
Europska komisija dodijelila je Hrvatskoj 357 milijuna eura za gradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta, što je dosad najveći iznos koji smo dobili iz fondova EU za sufinanciranje nekog projekta. Ukupna vrijednost projekta cestovno povezivanja južne Dalmacije iznosi 420 milijuna eura, EU će za to osigurati 85 posto iznosa, a ostatak Republika Hrvatska.
Razliku plaća RH
S tih 357 milijuna eura ukupna vrijednost sredstava iz fondova EU koje je Hrvatska dosad dobila za gradnju velikih prometnih infrastrukturnih projekata je premašila milijardu eura. Hrvatska je dosad uglavnom takve projekte, poput gradnje autocesta, financirala iz proračuna ili zaduživanjem, no sad su glavni izvor financiranja fondovi EU. A većina tog novca ide za željeznicu. Tako je drugi najveći iznos sufinanciranja iz EU koji smo dosad dobili 297 milijuna eura za obnovu postojećeg i dogradnju novog kolosijeka pruge Križevci – državna granica. Za taj projekt novac je odobren iz Instrumenta za financiranje Europe (CEF) po maksimalnoj stopi od 85 posto od procijenjene vrijednosti projekata – 241,35 milijuna eura. Razlika do punog iznosa vrijednosti projekta, objašnjavaju u HŽ Infrastrukturi, koja je procijenjena na 297,1 milijun eura, osigurat će se iz Kohezijskog fonda. Za obnovu postojećeg i dogradnju novog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci, projekt vrijedan 200 milijuna eura, osigurano je također 85-postotno financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Dubrovačka regija, osim za cestovno povezivanje s ostatkom Hrvatske, dobila je iz fondova EU i 134 milijuna eura za obnovu i dogradnju Zračne luke Dubrovnik. Uz pomoć fondova EU Hrvatska gradi i druge mostove – Čiovo za što smo dobili 22,1 milijun eura i Svilaj koji EU sufinancira sa sedam milijuna eura. Iz europskog proračuna novac nam stiže i za gradske obilaznice. No glavnina novca iz EU, što se tiče prometne infrastrukture, i ubuduće će Hrvatskoj stizati većinom za željeznicu. U HŽ Infrastrukturi trenutačno se priprema dokumentacija za brojne projekte, a i izrada te dokumentacije sufinancirana je iz fondova EU.
Pruga Rijeka-Zagreb prioritet
Najznačajniji projekti odnose se na prugu Rijeka – Zagreb, a to su gradnja nove dvokolosiječne pruge na dionici Goljak – Skradnik i rekonstrukcija i izgradnja pruge i drugog kolosijeka na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac. Priprema i izrada projektne dokumentacije za ta dva projekta je u tijeku, a HŽ Infrastruktura je za to dobila ukupno 16,1 milijun eura iz EU fondova. Projekt Hrvatski Leskovac – Karlovac procijenjene je vrijednosti 351 milijuna eura, a u HŽ Infrastrukturi kažu da je njegova realizacija planirana u investicijskom ciklusu 2019.-2024. Projekt Goljak – Skradnik bit će još vredniji, no koliko točno, u HŽ Infrastrukturi kažu da će se moći relativno precizno utvrditi nakon potvrđivanja trase, a time i opsega projekta. No vrlo je moguće da ćemo iz fondova EU dobiti i novac za gradnju autocesta u Hrvatskoj. Prvi na redu mogao bi biti treći trak na autocesti od Zagreba do Karlovca, za što se izrađuje studija izvedivosti. A EU bi nam mogao sufinancirati i gradnju autoceste od Ploča do Dubrovnika kad napokon krenemo i u realizaciju tog projekta. – Ne želim podcjenjivati odlične rezultate, ali nismo smjeli dopustiti minus u svibnju – kaže turistički radnik Selimir Ognjenović radmila.kovacevic@vecernji.net Jadran je sve puniji, protekli petak bio je pun zamalo svaki drugi krevet i špica sezone ove godine počinje ranije nego ikada. Za prvih petnaest dana lipnja domaćini su ugostili čak 1,2 milijuna turista i gotovo 400.000 više nego u istom razdoblju lani. S 5,4 milijuna noćenja u tom mjesecu lanjske su brojke nadmašene za okruglih 50 posto. U petak uoči ovog vikenda u Hrvatskoj je već bilo nešto više od 420.000 turista. – Špica sezone je počela mjesec dana ranije nego lani – kaže turistički radnik Selimir Ognjenović iz njemačkog turoperatora ID Riva tours. – Jadran će biti pun sve do potkraj rujna. Znali smo, međutim, i da će zbog rasporeda blagdana te početka školskih praznika sa svibnjem biti problema, a to se s tropostotnim minusom i potvrdilo. Ne želim podcjenjivati odlične ovogodišnje rezultate, ali treba se bolje pripremiti i za svibanj – upozorava Ognjenović. – Uvijek ćemo ovisiti o rasporedu praznika i drugim okolnostima u zemljama odakle nam gosti dolaze, ali i o vremenskim prilikama. No prije samo nekoliko godina još smo se mučili i sa srpanjskom rupom. Dakle, stvari se ipak pomiču na bolje – kaže Boris Žgomba iz turističke kompanije Uniline i član Turističkog vijeća HTZ-a. On procjenjuje da bi sezona od lanjske mogla biti bolja za pet do deset posto. Prema tom scenariju turista će u 2017. biti od 800.000 do 1,6 milijuna više nego lani, a noćenja četiri do devet milijuna više. Prema ministru Gariju Cappelliju ovogodišnja će sezona biti bitno izdašnija od lanjske s 8,6 mlijardi eura prihoda od stranih gostiju. Procjenjuje da 2017. strani turisti u Hrvatskoj ostaviti čak 800 milijuna eura više nego lani, čime će devizni turistički prihod napokon premašiti devet milijardi eura.