Pretvaranjem banke u podružnicu otklonili smo razloge za neefikasnost

Da se na “filijalizaciju” odluče veće banke, slijedili bi valovi otpuštanja

BKS je želio izbjeći dvostruku nadležnost supervizije: hrvatsku i austrijsku. HNB je sada zadužen samo za usklađenost sa zakonima BKS Bank, prva banka koja je nakon priključenja Hrvatske Europskoj uniji iskoristila pravilo tzv. single passporta na jedinstvenom tržištu te se u rujnu prošle godine transformirala u podružnicu matične austrijske banke, obilježila je deset godina poslovanja banke i 15 godina rada BKS-leasinga u Hrvatskoj. – Motivi za tu odluku bili su ponajprije organizacijske prirode i povećanja učinkovitosti. Razlog relativne neefikasnosti time je otklonjen. Drugi su razlozi zakonodavne prirode; bili smo pod nadležnošću dvije institucije; HNB-a i Austrijske narodne banke, sad nam je supervizor samo austrijska središnja banka, a HNB samo u području usklađenosti s hrvatskim zakonima – istaknuo je na obilježavanju obljetnice Goran Rameša, nekadašnji predsjednik uprave banke koji će ubuduće biti nadležan za poslove prodaje.

Do kraja godine i u Splitu

Otkrio je da se proces pretvaranja u podružnicu pripremao dvije godine, tijekom kojih zaposlenike koji su otišli u mirovinu nisu zamijenili novima pa nije bilo potrebe za otpuštanjem nakon promjene organizacijske strukture. No, da se na “filijalizaciju”, kako se u bankarskom slengu naziva, odluči neka iole veća banka, to bi vjerojatno značilo “pomor” – rezanje broja zaposlenika na gotovo svim funkcijama koje se odnose na donošenje odluka, s obzirom na centralizaciju odlučivanja. Također, depoziti više ne bi bili osigurani u Hrvatskoj, nego u državama sjedišta. Unatoč stapanju s matičnom institucijom, u Hr- vatskoj BKS ne smanjuje obujam poslovanja, nego najavljuje širenje na nacionalnoj razini te će do kraja godine otvoriti poslovnicu u Splitu, a dugoročno kane pokriti i hrvatski istok, najvjerojatnije otvaranjem poslovnice u Osijeku. – Broj zaposlenih i broj poslovnica BKS Banka suprotan je trendu u bankarskoj industriji i stalno raste. Imamo nešto više od 1000 zaposlenika i 62 poslovnice, od kojih je većina u Austriji, a dvije su u Hrvatskoj. Tijekom godina krize bilančna svota austrijskih banaka pala je u prosjeku 20%, a naša je rasla 60% – pohvalila se predsjednica uprave matičnog BKS Banka Herta Stockbauer.

Bez veće štete od Agrokora

Lani je BKS ostvario dobit od 46,2 mil. eura i bilančnu svotu 7,58 mlrd. eura. U prvom kvartalu 2017. dobit im je rasla 32,1%, na 11,3 mil. eura. U Hrvatskoj su lani imali 3,9 mil. eura dobiti, u prvom kvartalu ove godine 1,1 mil. eura. Kulminacija problema s Agrokorom nije ih, kažu, previše okrznula. – Imali smo određenu direktnu izloženost, ali u odnosu na veličinu, mi smo među bankama koje su bile najmanje izložene – odgovorio je Rameša na novinarsko pitanje. Što se tiče strategije u Hrvatskoj, rade na povećanju udjela poslovanja s građanima koji trenutačno iznosi oko 17 do 18%: u početku su im klijenti bili gotovo isključivo poduzeća jer je takva bila poslovna politika Kvarner banke čijim su preuzimanjem 2007. aktivno ušli na hrvatsko tržište, dotad su imali predstavništvo. Od 5000 klijenata, danas je

poduzeća.• 4000 građana i 1000

BKS kani pokriti i istok Hrvatske, najvjerojatnije otvaranjem poslovnice u Osijeku U krizi je bilančna svota austrijskih banaka pala u prosjeku oko 20%, a BKS-u je rasla 60%