Zbog manipulacije djetetom, sud može oduzeti skrbništvo i Severini i Milanu
Dječja pravobraniteljica upozorava da je najveća povreda dječjih prava u tome što je slučaj javan, a psiholozi tvrde da iz toga ide i najveća šteta za njega
Severinine izjave u RTL Direktu otvorile su novu liniju bojišnice u ratu za dijete koje je, upozoravaju stručnjaci, sve veća žrtva
Aktualni slučaj vezan uz Severinu Kojić i njezina bivšeg supruga Milana Popovića, i to zbog izricanja privremene mjere zagrebačkog Općinskog građanskog suda prema kojoj bi dijete naizmjence trebalo s oba roditelja provoditi po tjedan dana, dodatno se rasplamsao nakon preksinoćnjeg nastupa Severine Kojić u RTL-ovu Direktu Zorana Šprajca. Pjevačica je u emisiji iznijela niz optužbi na račun centara za socijalnu skrb, sudstva te svojega bivšeg supruga, pritom se koristeći i nekim pogrdnim izrazima te iznošenjem nekih posve privatnih, intimnih činjenica.
Zašto nije išao u vrtić?
Iako rijetki žele javno govoriti o konkretnom slučaju, upućeni govore da je neobična odluka da se vrijeme koje će dijete provoditi sa svakim od roditelja tako “rascjepka”, odnosno da se dijete svakog tjedna seli s adrese na adresu, u ovom slučaju iz jednog grada i države u drugi. U velikoj većini slučajeva sudovi dijete dodijele majci, osim ako struka utvrdi da ona nije podobna biti skrbnica. Postavlja se pitanje zašto se ista praksa nije pokazala u Severininu slučaju, već je skrbništvo podijeljeno, no odvjetnici koji se bave ovakvim slučajevima napominju da se takve odluke većinom donose po sporazumu roditelja, a tek ako se oni ne mogu dogovoriti, odlučuje sud i to gotovo uvijek na preporuku nadležnog centra za socijalnu skrb. Što se tiče Severininih optužbi na račun sutkinje zbog čije odluke dijete lani više mjeseci nije smjelo ići u vrtić jer otac to nije želio, kažu kako je, s obzirom na to da oba roditelja imaju skrbništvo, za svaku odluku nužan pristanak obaju roditelja. U praksi se tako zna dogoditi da dijete ne može krenuti u školu ili ga se ne može operirati jer je s drugim roditeljem nemoguće doći u kontakt. U takvom slučaju država, odnosno sud, dužna je preuzeti ulogu drugog roditelja i odlučiti umjesto njega. Pravobraniteljica za djecu Ivan Milas Klarić napominje da ovo nije jedini slučaj hitne i privremene mjere. – Nažalost, privremene mjere ne izriču se dovoljno često i brzo. Svaka mjera nečemu služi, pa tako i ova kojoj je smisao da se, ako ljudi sami ne mogu urediti svoje odnose, onda donosi neko hitno i privremeno rješenje. Čim imamo situaciju koja se ne može riješiti dogovorom, poželjno je donositi privremene mjere. Je li ova konkretna privremena mjera dobra, u to ne bih ulazila. No, kao pravnik ipak vidim određene nepreciznosti u konkretnom slučaju. U ovom slučaju najveća je povreda dječjih prava u tome što je sve javno – poručila je Mi-