U nas se online najviše kupuju odjeća i gadgeti, a najmanje hrana
Putem interneta najviše šopingiraju Britanci i mladi od 16 do 24 godine
Hrvatska je i dalje ispod prosjeka EU, samo 45% Hrvata koji se služe internetom kupuje online, ali ove se brojke brzo mijenjaju Europljani, oni koji koriste internet, sve su skloniji online kupnji pa tako njih 66 posto kupuje usluge i robu putem interneta, a prije deset godina takvih je bilo 50 posto. Pokazuju to podaci Eurostata u istraživanju o digitalnom društvu i biznisu. Britanci su najskloniji šopingiranju putem interneta, njih 87 posto, dakle 8 od 10 stanovnika Velike Britanije kupovalo je online u posljednjih 12 mjeseci. Kada se radi o Hrvatskoj, mi smo i dalje ispod europskog prosjeka, samo 45 posto Hrvata koji se služe internetom kupuje online.
Stariji Belgijanci moderni
U proteklih deset godina porastao je udio online kupaca u dobi od 16 do 24 godine u cijeloj Europi. Taj je postotak ponajviše porastao u Slovačkoj, s 24 na 79 posto. Kod nas je od 2007. do 2017. godine e-šoping u dobnoj skupini od 16 do 24 godine porastao s 12 na 57 posto. Kada je riječ o starijima od 65 godina, najviše je novih e-kupaca u Belgiji, gdje je u deset godina njihov broj skočio sa 16 na čak 45 posto. No što sve Europljani kupuju online? Ukupno gledano, šest od deset e-kupaca u EU putem interneta kupuje odjeću i sportsku opremu. Na drugom su mjestu usluge, i to vezane uz putovanja i turistički smještaj. Njih 52 posto putem weba rezervira smještaj ili aviokarte. Slijedi kupnja kućanskih potrepština. Posuđe i slično online narudžbama nabavlja 44 posto e-kupaca u EU. Nakon toga slijede ulaznice za koncerte, kina i kazališta koje je očito jednostavnije naručiti i platiti online nego tra- dicionalnim načinima. Ono što još uvijek ne kupuje masovno ni među onima koji su već vješti u online kupnji jesu svakodnevne namirnice. Kad je riječ o hrani, Europljani se ipak odlučuju za fizički odlazak u kupnju. Lijekovi također nisu toliko uvriježeni kada se radi o online kupnji.
Hrana ne ide virtualno
Hrvati se uglavnom uklapaju u europsku sliku, ali smo ipak ispod europskog prosjeka u gotovo svim kategorijama online kupnje. Osim kada se radi o kupnji elektroničke opreme. Kad je riječ o gadgetima i sličnom, Hrvatska se jedino nalazi iznad prosjeka europskih e-kupaca, premda i taj iskorak nije velik. Europska unija, naime, u cjelini ima prosjek kupnje elektroničke opreme 24 posto, dok je Hrvatska dostigla 29 posto takvih kupnji. Uvjerljivo najmanje hrvatskih građana odlučuje se na kupnju namirnica. U usporedbi s ionako malim postotkom Europljana koji hranu iz trgovina i marketa naručuju online, Hrvati to jedva koriste. Samo pet posto Hrvata koji koriste internet odlučuju se na kupnju namirnica online. Podaci pokazuju i da se e-kupci značajno razlikuju po dobnim skupinama. Oni koji najviše kupuju odjeću i sportsku opremu mladi su između 16 i 34 godine, dok putovanja, smještaj i kućanske potrepštine najviše naručuju oni u starijim skupinama, mahom u dobi od 45 do 64 godine. Porast online kupnje u posljednjih deset godina napreduje u svim zemljama Europske unije. Glavni strahovi poput sigurnosti, čini se, polako se razbijaju i Europljani imaju sve više povjerenja u online trgovine. Za sada se ipak ne kupuje sve. Zazor ostaje kada se radi hrani. Kada je riječ o sigurnosti, podaci kažu da 68 posto e-kupaca nije iskusilo nikakav problem prilikom kupnje. Kad online kupnja ipak zapne, najčešće je riječ o kašnjenju dostave i tehničkoj neispravnosti stranica web-shopa.