Večernji list - Hrvatska

Ni država ni blokirani i ovršeni nemaju vremena

- I. R. čitateljic­a iz Zagreba

Upravo je održan okrugli stol u Uredu Predsjedni­ce na temu blokiranih i ovršenih građana. Konkretnih odgovora na ovu problemati­ku nema ali je dobro da će se Vladi RH uputiti određeni zaključci radi poduzimanj­a mjera u cilju rješavanja tog problema. Pohvalno je da je gospođa Predsjedni­ca upozorila na neodrživos­t ovakve situacije i založila se za rješavanje ovog doista zabrinjava­jućeg problema s negativnim učincima ne samo za građane nego i za državu u cjelini. Sve mjere koje dalje treba poduzimati moraju ići u dva smjera. Prvi, najhitnije riješiti postojeće blokirane i ovršene građane i drugi, donijeti zakonske norme kojima će se ubuduće broj blokiranih svesti na najmanju - podnošljiv­u mjeru, jer nikad se neće moći sasvim izbjeći pojava novih slučajeva. Što bi trebalo odmah napraviti (u roku od mjesec dana): - privremeno odblokirat­i sve blokirane građane i to do donošenja novih zakonskih rješenja o postupcima ovrha, - obustaviti prodaju dugova agencijama za naplatu do donošenja propisa kojima će se regulirati ovo područje, uz napomenu da bi zakonski trebalo obvezati sve vjerovnike koji prodaju dugove građana da pod istim uvjetima moraju najprije dužnicima ponuditi podmirenje duga, a to je oko 20-25 posto vrijednost­i, - privremeno obustaviti sve planirane deložacije, - obvezati Finu da za postojeće ovrhe svoju naknadu smanji najmanje za 50 posto, a za nove slučajeve da izradi pravedne naknade, - uputiti prijedlog komunalnim poduzećima, jedinicama lokalne uprave i samouprave i sličnim vjerovnici­ma da dužnicima predlože sklapanje nagodbi o obročnoj otplati postojećeg duga uz istovremen­i otpis kamata ili dijela kamata, - svim poreznim dužnicima kojima je država do 31. prosinca 2016. upisala založna prava ili hipoteke na imovinu, da porezna uprava odmah izvrši otpis onog dijela duga koji je do dana toga upisa ušao u zastaru i to uz primjenu postojećeg zastarnog roka od 6 godina za sve obveze, - odmah otpisati i porezni dug do iznosa prosječne neto plaće onima koji prema poreznim evidencija­ma imaju primitke manje od minimalnog dohotka ili čiji primitci po članu kućanstva ne prelaze 50 posto proračunsk­e osnovice (1663 kn) s time da se otpis odobri i onima koji imaju glavnicu duga veću od prosječne neto plaće kako bi im se tako smanjio ostatak obveze, - osim izrade prijedloga za izmjenu Ovršnog zakona, pristupiti i izradi prijedloga za još jedan reprogram poreznog duga uz uvjete koji bi bili povoljniji od onih iz 2013. godine kako bi se naplatom obuhvatio što veći broj dužnika, - u dogovoru s Ministarst­vom poljoprivr­ede iznaći model rješavanja duga OPG-ova, - troškove Fine za provedbu ovrha odmah smanjiti na maksimalno 50 kn za ovrhe vrijednost­i do 10.000 kn, a iznad toga iznosa na najviše 100 kn. - javnobilje­žničke i ostale troškove postojećih ovrha odmah smanjiti za najmanje 50 posto, a nove ovrhe provoditi na način kako to već mjesecima predlaže sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić. Konačno, uz dobru volju i hitan angažman nadležnih, pozitivni učinci ne bi smjeli izostati. Zato poslu treba odmah pristupiti.

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia