Velika navala građana na kredite za koje država plaća pola rate
Uvjete kreditiranja banke još ne otkrivaju jer će prema najpovoljnijima država birati banke partnere, ali kamata ne smije biti veća od 3,75 posto prve četiri godine
Usvojen zakon o subvencioniranju stambenih kredita prema kojem kamata ne smije biti veća od 3,75 posto prve četiri godine. Uvjete kreditiranja banke još ne otkrivaju jer će prema najpovoljnijima država birati banke partnere
U Zabi već sad evidentiraju interes da klijentima omoguće brzu realizaciju jer je iznos državne subvencije ograničen i brzina je presudna
Konačno je usvojen Zakon o subvencioniranju stambenih kredita za prvu nekretninu! Na jučerašnjoj sjednici Sabora podržala ga je i opozicija, a sretnicima koji ispunjavaju uvjete omogućit će da im prve četiri godine država plaća pola rate, s mogućnošću produljenja tog roka za godinu dana postoji li u obitelji član s invalidnošću većom od 50 posto te za dvije godine ako obitelj dobije ili posvoji dijete. Precizne kamate još se ne znaju jer će država tek sad birati partnerske banke prema najpovoljnijim ponudama, ali zna se da prve četiri godine kamata ne smije biti veća od 3,75 posto, a sljedeće dvije ne smije premašiti 4,12 posto. Sigurnost tu staje. U preostalom vremenu otplate promjenjiva kamata formirat će se prema tržišnim uvjetima, ovisno o kretanju referentnih stopa euribora ili nacionalne referentne stope (NRS-a).
Nakon 6 godina – nesigurnost
S obzirom na to da će način izbora banaka koje će konkurirati za sudjelovanje u programu ovisiti o visini kamata i drugim uvjetima koje ponude, jučer, logično, nisu bile spremne izići ni s kamjeru kvim detaljima. No, otkrivaju da ih već neko vrijeme klijenti zasipaju pitanjima o željno iščekivanom programu koji bi trebao biti prvi korak u poticanju mladih da steknu prvu nekretninu, a obiteljima olakšati donošenje odluke o roditeljstvu. Mjera nije idealna; osim što su nakon šeste godine dužnici osuđeni na milost i nemilost tržišta zbog izvjesnog rasta referentnih kamatnih stopa, nisu oslobođeni plaćanja poreza na kupnju prve nekretnine, a nije definirano ni, primjerice, da krediti mogu biti samo kunski ili kamata fiksna u ostatku otplate, što bi jamčilo veću sigurnost. No, precizirano je da subvencija vrijedi samo za kupnju stanova ili kuća do 1500 eura vrijednosti po četvornom metru u starogradnji ili novogradnji. Maksimalna vrijednost kredita koju država sufinancira je 100 tisuća eura, a za je u ovoj godini u proračunu izdvojeno 17,5 milijuna kuna. Potroši li se taj iznos, nije jasno hoće li se i po kojem kriteriju raditi liste čekanja za zainteresirane koji nisu bili dovoljno brzi. Banke su uglavnom jako zainteresirane za sudjelovanje u programu i ubrzano završavaju ponude. – S obzirom na pojačani interes, Zagrebačka banka intenzivno radi na pripremi posebne ponude APN stambenih kredita za svoje klijente. Interes klijenata za kreditiranje kupnje nekretnine u okviru ovog programa evidentira se u našem sustavu kako bismo mogli promptno reagirati i omogućiti klijentima realizaciju kredita s obzirom na to da su državna sredstva ograničena te će se zahtjevi odobravati sukladno vremenu zaprimanja – kažu u Zabi, koja je 2011. i 2012. odobrila 1165 APN-ovih kredita iz prethodnog
programa. Očekuju da će se potražnja za stambenim kreditima i sada povećati primjenom APNova programa. I Sberbank namjerava konkurirati za program APN-a, također ga već priprema i bilježi povećani interes klijenata, kao i PBZ koji vjeruje u veći doseg nego u dosadašnjim programima jer su uglavnom bili ograničeni na kreditiranje novogradnje. Interes su iskazali i Erste banka, RBA, HPB, OTP, Splitska banka...
Niže kamate od 1. srpnja
Što se tiče ponude stambenih kredita, u Zabi su trenutačno najtraženiji kunski u kombinaciji fiksne i promjenjive kamatne stope, s fiksnom kamatnom stopom na razdoblje od pet godina i promjenjivom u ostatku otplate do 30 godina. Slično se izjašnjavaju i u Sberbanku: njihovi klijenti također preferiraju fiksnu kamatu prvih pet godina i kredite u kunama, a potražnja za stambenim kreditima raste im od lani. U Erste banci stambeni su krediti u prvih pet mjeseci ove godine rasli 41 posto u odnosu na isto razdoblje lani – odobrili su 965 kredita u ukupnom iznosu od gotovo 300 milijuna kuna. Traže se najviše kunski, a fiksnu kamatu odobravaju do 10 godina. Među bankama fiksnu kamatnu stopu na najdulji rok – 20 godina za “zelene” kredite – omogućava RBA koja bilježi blagi porast stambenih kredita: najviše su ih ipak odobrili uz promjenjivu kamatu i u eurima. PBZ je značajan rast potražnje za stambenim kreditima zabilježio lani, a nastavio se i u ovoj godini. U HPB-u su lani stambeni krediti porasli rekordnih 50,3 posto, što je početkom godine lagano usporilo, no od travnja ponovno imaju značajan rast potražnje, ali i interesa za APN-ove kredite u pripremi. Više od 50 posto na godišnjoj razini u 2017. su rasli i stambeni krediti u Splitskoj banci koja, s obzirom na limitirani iznos subvencije, ne očekuje značajan porast kreditiranja isključivo od APN-ovih kredita. I njihovi klijenti najviše traže kune i fiksnu kamatu. Većina će banaka od 1. srpnja primjenjivati niže kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatom, nakon usklađenja varijabilnog dijela kamate sa smanjenom vrijednošću referentnih kamatnih stopa. Fiksnu kamatu tijekom cijele otplate zasad nude samo stambene štedionice. Taj će trend od jeseni pokušati promijeniti HNB: kako što su prije dvije godine uveli bankama obvezu da, ako ne nude kunski kredit, klijenta moraju upoznati s listom konkurenata koji to nude, sad će istu stvar morati primjenjivati i na kredite s promjenjivom i fiksnom kamatom. Summa summarum, sad je već očigledno da je stambeno kreditiranje ponovo živnulo, a da su cijene nekretnina već neko vrijeme na donjoj granici. Nekretninski stručnjaci upozoravaju da su već lagano počele rasti, a makroanalitičari i kod nas i u cijeloj Europi tu i tamo ponovo upotrijebe termine kao što je “nekretninski balon”. Ne ponovilo se!
Maksimalna vrijednost kredita koju država sufinancira je 100 tisuća eura i 1500 eura po m2