Trećina javnog duga u kreditima
Hrvatska se financira uz pomoć mirovinskih fondova i banaka
Prosjek EU je 15 posto udjela kredita u javnom dugu, međutim, Estonija i Grčka s više od 80 posto financiraju se bankovnim kreditima Iz strukture javnog duga članica Europske unije koju je objavio Eurostat vidljiva je velika razlika u politici zaduživanja među ministrima financija. Hrvatska ima vrlo konzervativan pristup, pri čemu se oslanja na konvencionalnu financijsku industriju te radije bira domaće zaduženje od onoga na stranim tržištima.
Projektne narodne obveznice
U odnosu na druge zemlje članice EU Hrvatska je među zemljama s najvećim udjelom domaćeg kapitala u ukupnom javnom dugu, činjenici da se oslanja isključivo na financijski sektor te visokom udjelu bankarskih kredita. Dok Njemačka ima jednak omjer domaćih i stranih ulagača, a 8 posto njezina duga drže nefinancijske institucije i građani, Hrvatska je dužna čak 62,4 posto ukupnog javnog duga domaćim bankama i obveznim mirovinskim fondovima. Poput nas, Švedska i Luksemburg također se češće obraćaju domaćim investitorima nego strancima, dok je Cipar zemlja s najvećom izloženošću prema stranom kapitalu u cijeloj Europskoj uniji. Tek je 17 posto njihova duga u rukama domaćeg kapitala. Hrvatska je jedina zemlja Europske unije u kojoj nefinancijski sektor nije uložio ni kune u javni dug. Najveći korak u tom smjeru napravila je Malta, čiji građani i tvrtke drže čak 27 posto ukupnog javnog duga. Građanima su se obratili i Portugal, Irska i Mađarska kako bi diverzificirali rizik. Riječ je uglavnom o takozvanim narodnim obveznicama koje se nude građanima, udrugama i tvrtkama kao oblik ulaganja. Iako se u Hrvatskoj raspravljalo o mogućnost takvog izdanja, nikada nije realizirana obveznica koja bi se ponudila na tržište. U praksi je uglavnom riječ o projektnim obveznicama, odnosno prikupljanju novca za realizaciju većih infrastrukturnih objekata.
Pada iznos javnog duga
U odnosu na druge zemlje Unije, Hrvatska ima i visok udio kredita u javnom dugu od čak 35 posto. Prosječno Europska unija ima tek 15 posto kredita u ukupnom javnom dugu, međutim ima i ekstrema poput Estonije i Grčke koje se s više od 80 posto financiraju kreditima. S druge strane spektra je Velika Britanija, koja ima tek 2 posto kreditnih aranžmana. Hrvatska je prepoznatljiva i po činjenici da je među rijetkim zemljama kojima je javni dug na godišnjoj razini pao i u apsolutnom iznosu i mjeren prema udjelu u BDP-u. Hrvatska je trenutačno dužna oko 287 milijardi kuna, dok je rekordan iznos veći od 293 milijarde duga zabilježen u srpnju 2015. godine.
Cipar ovisi o stranom kapitalu, a visok udio domaćeg kapitala koristi i Švedska