MARIJA PEJČINOVIĆBURIĆ Od Slovenije očekujemo da ne poduzima jednostrane akcije. Mi joj i dalje nudimo dijalog
Sva naša nadležna tijela i službe pozorno prate što se događa oko granice i na njoj, i to će nastaviti činiti i u danima pred nama
Koji vam je ovo ured u Ministarstvu?, pitamo novu ministricu vanjskih i europskih poslova dok se u kabinetu pripremamo za prvi, nastupni intervju nakon njezina imenovanja. Četvrti, kaže. Jer karijera Marije Pejčinović-Burić od 2001. usko je vezana uz MVP i pitanja vanjske i europske politike. Novu ministricu već sljedeći tjedan čeka vatreno krštenje – objava presude o razgraničenju između Hrvatske i Slovenije, ali su pred njom i druga pitanja, odnosi sa Srbijom, zaštita Hrvata u BiH, transformacija EU i pozicioniranje Hrvatske u EU i svijetu.
Za Hrvatsku su, odlukom Sabora, arbitražni sporazum i arbitražni proces gotova stvar, ali za Sloveniju nisu. Što konkretno očekujete, što će se događati 30. lipnja, dan nakon objave presude? Kako će izgledati sljedeći dani i tjedni?
Slično kao i svi ostali. To je pitanje otvoreno godinama i mislim da se ništa dramatično neće dogoditi. Naša je pozicija jasna. Držimo da je arbitražni proces nepovratno kontaminiran i kompromitiran, ali je važnije da su Hrvatska i Slovenija, dvije susjedne zemlje, odgovorne članice EU i NATO-a i da u tom kontekstu imamo puno više interesa i tema koje nas spajaju. To nas obvezuje da radimo i tražimo sporazume u međusovnom dijalogu i da tamo gdje se ne možemo usuglasiti, to stavimo u kontekst u kojem ga možemo rješavati. Tako bi trebalo razmišljati sada, a pogotovo u trenutku kad odluka bude objavljena. Granica postoji od 1991. Slovenija ju je prihvatila, s njom je međunarodno priznata, ušla u UN, EU i NATO. To je za nas važna pozicija, ali je i jednako važno da život teče normalno s obje strane granice, sukladno sporazumu o pograničnom prometu i suradnji.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec najavio je da Slovenija ima nekoliko scenarija za period poslije pravorijeka. Ima li Hrvatska takvih planova?
Sva naša nadležna tijela i službe zadužene za pitanje granica cijelo vrijeme vrlo pozorno prate što se događa oko granice i na njoj i to će nastaviti činiti i u danima pred nama. Od Slovenije očekujemo da ne poduzima jednostrane akcije.
Slovenski političari stalno naglašavaju da lobiraju za svoje interese. A Hrvatska?
Riječ je o normalnom diplomatskom poslu i zato ga nismo posebno isticali. Radimo cijelo vrijeme na tom pitanju i predstavljamo naš stav, a taj je da je granica bilateralno pitanje, da je arbitraža grubo kompromitirana i završena, ali isto tako da želimo doći do obostrano prihvatljivog rješenja koje će donijeti još bolje odnose.
Kako kad Slovenija – a tri vlade pozivale su Ljubljanu – ne pristaje na razgovore?
U tome i jesu najvidljivije naše različite pozicije. Od trenutka kompromitacije arbitraže i odluke Sabora 2015., ustrajali smo i ustrajat ćemo na razgovorima. Na žalost, proces je, ne našom krivnjom, kontaminiran i podsjećam da kada je protupravno djelovanje Slovenije razotkriveno, slovenska zastupnica u arbitražnom postupku i arbitar kojeg je imenovala Slovenija odmah su dali ostavke. Imali smo samo jednu mogućnost, a ta je da sukladno Bečkoj konvenciji, istupimo iz arbitražnog sporazuma. O tome smo obavijestili sve instance koje smo trebali i kontinuirano od tada pozivamo slovensku stranu na razgovore o mogućim rješenjima.
Očekujete li političke pritiske iz Slovenije?
Da se ovo događa u nekom prijašnjem stadiju, možda. Danas je Hrvatska članica EU i NATO-a i treba okrenuti novu stranicu. Partnerske smo i prijateljske države, članice NATO-a i EU i u tom kontekstu i u dobroj vjeri treba naći novi način rješavanja bilateralnog spora.
Koliko je realna slovenska blokada hrvatskog ulaska u Schengen? Odluka je politička i donosi se jednoglasno među članicama.
Pitanje ulaska u Schengen je važno za Hrvatsku, ali i za sve članice EU upravo zbog sigurnosti, borbe protiv terorizma i zaštite vanjskih granica. Mi predano radimo na ispunjavanju preostalih zadaća i kad ispunimo sve obveze, očekujemo da će širi interesi prevladati i da pritisaka na Hrvatsku neće biti.
Koji je stav EK o arbitraži i može li Bruxelles ili neko drugo tijelo nametnuti sankcije ili prisiliti Hrvatsku na ostanak u sporazumu ili na primjenu presude?
Samo možemo ponoviti ono što je EK istaknuo, a to je da podržava održivo bilateralno rješenje oko kojeg bi se dogovorile obje strane i da ustraju u dijalogu. Arbitraža nije, niti je ikada bila dio pregovora o članstvu u EU. U arbitražu smo ušli kao dvije suverene države, iz nje istupili zbog njezine kompromitacije i ne vidimo da bi netko Hrvatskoj mogao nametnuti bilo kakvu odluku vezanu uz to.
Prilika za razgovor sa slovenskim dužnosnicima bit će i na Dubrovnik forumu. Koja mu je ovogodišnja tema?
Tema je jadransko-mediteranska suradnja i sigurnost u jugoistočnoj Europi. U ovom trenutku, kad su sigurnost i suradnja ključ- nastavak na sljedećoj stranici >>