Hrvatski vozni park
Brodovi su nam prosječno stari 46 godina, vlakovi 30, auti 12, autobusi 11...
Jedan je od ciljeva Strategije prometnog razvoja RH (2017.2030.) veći broj putnika u javnom prijevozu, a manji u osobnim automobilima
Od svih vidova prijevoza u Hrvatskoj najpopularniji je prijevoz automobilom koji čini čak 51 posto svih putovanja. Pješačenje je drugo po popularnosti s udjelom od 30 posto u ukupnom broju putovanja, a oko 12 posto svih putovanja odvija se sredstvima javnog prijevoza. Vožnja biciklom čini gotovo pet posto svih putovanja. Podaci su to iz nove Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. – 2030.) koju je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ovih dana dalo na javno savjetovanje. S obzirom na navedene podatke, jedan od glavnih ciljeva koji su navedeni u Strategiji je promjena raspodjele putnika u prilog javnog prijevoza. A da bi se to postiglo, potrebno je provesti brojne mjere kako bi se putnike privuklo da koriste autobuse, vlakove, tramvaje, trajekte. Jedna od tih mjera modernizacija je voznog parka. Prema podacima iz Strategije, hrvatski vozni park izrazito je star što se tiče svih vidova prijevoza, uz poneki izuzetak. Stručnjaci su u Strategiji obrađivali podatke iz 2015. godine, prema kojima je prosječna starost osobnih automobila u Hrvatskoj bila 12,5 godina dok je primjerice 2010. njihova prosječna starost bila 10,4 godine. Do tog povećanja došlo je pridruživanjem Hrvatske Europskoj uniji kad je nastao trend uvoza rabljenih vozila iz zemalja EU čija je prosječna starost deset godina.
Osobito loše u Osijeku
No još su porazniji podaci o starosti voznog parka u javnom prijevozu. Tako se u Strategiji navodi da je većina voznog parka javnog prijevoza u četiri najveća hrvatska grada – Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, pri kraju očekivanog životnog vijeka ili ga je već prešla. Osobito loša situacija je u Osijeku i Splitu. U Osijeku je tako prosječna starost tramvaja čak 45 godina, a prosječna starost autobusa 10 godina. Vozni park splitskog Prometa je u 2015. godini bio u prosjeku star 12,2 godina, a starost vozila kretala se u rasponu od 2,6 godina do 31 godine. Riječki javni prijevoznik Autotrolej ima autobuse prosječne dobi 11 godina. Jedino je u Zagrebu stanje donekle zadovoljavajuće. Trenutačna prosječna dob ZET-ovih autobusa je 9,2 godine. Vozni park HŽ Putničkog prijevoza u prosjeku je stariji od 30 godina. U Strategiji se navodi da je potrebno zamijeniti velik broj lokomotiva s obzirom na procjenu da će 70 posto lokomotiva u idućih deset godina doći do kraja svog radnog vijeka. Prosječna starost flote Jadrolinije je 33,15 godina, a prosječna starost flote na razini države je čak 46,2 godine. U Strategiji nisu navedeni podaci o starosti flote Croatia Airlinesa, no za potrebe ovog članka mi ćemo ih ipak navesti. Prosječna starost 12 zrakoplova CA je 12,8 godina, što, s obzirom na dugi radni vijek zrakoplova i nije tako loše. U Strategiji se navodi da bi za popularizaciju javnog prijevoza, osim modernizacije flote, trebalo razviti i infrastrukturu pa se, između ostalog, kao jedna od mjera predlaže odvajanje traka za javni prijevoz i na autocesti od Zagreba do Karlovca i na zagrebačkoj obilaznici.
Prijevoz na zahtjev
Jedna od mjera je u uvođenje jedinstvene ili “pametne karte” za različite vidove prijevoza – autobus, vlak, trajekt. Isto tako, za područja koja su slabo naseljena i na kojima nema redovnih prometnih linija predlaže se uvođenje usluge javnog prijevoza na zahtjev.
Jedna od mjera je i odvojeni trak za javni prijevoz na autocesti Zagreb – Karlovac Predlaže se uvođenje jedinstvene, “pametne” karte za različite vidove prijevoza