Hawking: Sa Zemlje moramo pobjeći za 200 godina
Ako želimo trajati sljedećih milijun godina, moramo ići tamo kamo još nitko nije otišao
Na Starmus Festivalu u norveškom Trondheimu najveći svjetski astrofizičar objavio je da radi na potrazi za novim ljudskim domom Dramatičnim je upozorenjem najpoznatiji svjetski astrofizičar Stephen Hawking poentirao u svojem predavanju na Starmus Festivalu u norveškom Trondheimu. Ljudi moraju napustiti Zemlju za 200, najkasnije za 500 godina! Tri su razloga kojima opravdava takvo svoje razmišljanje. – Ljudi su prerasli Zemlju, oteli joj resurse i uništili je klimatskim promjenama, istražili su praktično sve što se istražiti moglo, prvi je profesorov razlog. Očešao se u tom kontekstu i o Donalda Trumpa. – Naši materijalni resursi iscrpljeni su, darovali smo svojem planetu razoran poklon koji se zove klimatske promjene. Rast temperature, smanjivanje ledenih površina na polovima, deforestacija i istrebljenje životinjskih vrsta. Sve nas to čini neznalicama koji ne misle previše. Ja ne umanjujem važnost borbe protiv klimatskih promjena i globalnog zatopljenja kako to čini Donald Trump koji je izgleda donio najozbiljniju, ali pogrešnu odluku vezanu uz to koju je svijet do sada vidio – rekao je poznati znanstvenik. Valjda se i zbog toga priključio naporima ExxonMobila, Totala SA, Raymonda Dalija, Laurene Powell Jobsa, Ratana Tate i Michaela Bloomberga, okupljenima u grupu nazvanu Climate Leadership Council, kojoj je očito namjera na neki način kompenzirati ovu kontroverznu Trumpovu odluku.
Prijetnje su prevelike
Svoje je izlaganje profesor s Cambridgea nastavio navodeći točno kakav bi nas kraj mogao zadesiti ako nešto ubrzo ne poduzmemo. – Odbrojeni su dani našeg planeta zbog prijetnje udara asteroidom, crnih rupa, supernovi i sunčeve radijacije – drugi je razlog koji iznosi znameniti astrofizičar. – Ljudski je rod stvoren da istražuje, a za to je na Zemlji ostalo jako malo mjesta. Jedina je naša opcija da nastojimo otići dalje od našeg Sunčeva sustava. Kao zasebna vrsta postojimo dva milijuna godina, kao civilizacija nekih deset tisuća godina, no stopa se razvoja pomalo ubrzava. Ako želimo trajati sljedećih milijun godina, moramo hrabro ići tamo
Put u svemir zajedničkim naporima uzdigao bi ljude na novi nivo, iznad nacija i država Darovali smo svojem lijepom planetu razoran poklon koji se zove klimatske promjene Hawking nema iluzija, priznaje kako je svemir vrlo opasno, nasilno i nepredvidljivo mjesto Zemlji su odbrojeni dani zbog prijetnje asteroida, crnih rupa, supernovi i sunčeve radijacije
kamo još nitko prije nas nije otišao, treći je razlog koji Hawking navodi u prilog napuštanju planeta Zemlje, nastavivši da, kada smo posljednji put stigli do takvog raskrižja, imali smo kamo otići, Kristofor Kolumbo 1492. godine otkrio je Novi svijet. Danas nema više novog svijeta koji bismo otkrili. Pojačao je tvrdnju o propasti našeg planeta jer “prijeti mu se iz toliko područja da je jako teško biti pozitivan kada se o njezinoj budućnosti radi, te su prijetnje previše brojne i prevelike”. Ali, ako nastojanje da pronađemo neki drugi habitat ostane pojedinačan, a ne zajednički napor svih čimbenika, propadamo svejedno, logično zaključuje Stephen Hawking. Prije svega je to zato što u ovom trenutku nemamo tehnologije da dosegnemo novo potencijalno stanište, najbliže je udaljeno četiri i pol milijardi svjetlosnih godina. – Otkrivanje novih svjetova na koje bismo mogli otići možda su jedina stvar koja će nas spasiti od samih sebe – konkretan je bio britanski astrofizičar. Čovjek se otkrivanjem bavio kako bi preživio, to je njegova priroda, motiviran je znatiželjom i po tome je jedinstven, tumači Hawking koji podsjeća kako nas je ista ta ambicija ranije odvela na Mjesec. Za njega, put u svemir zajedničkim naporima uzdigao bi ljudsku rasu na jedan novi nivo, iznad nacija i država. Čovječanstvo bi još jednom dobilo neku svrhu postojanja. Sve je to nadohvat ruke, pa i tehnologija koja sada nedostaje. Hawking pretpostavlja kako bi se tako napredna tehnologija mogla razviti upravo za 200 do 500 godina ako počnemo na tome raditi odmah. Zna i što će to biti – svemirski brodovi pogonjeni nuklearnom fuzijom za koje će energija dolaziti od sunčeve svjetlosti. Za teorijskog fizičara sa Sveučilišta Cambridge ljudska kolonizacija drugih planeta nije više znanstvena fikcija, već bi mogla postati znanstvenom činjenicom. No, Hawking nema iluzija, priznaje kako je svemir vrlo opasno i nasilno mjesto u kojem se događaju eksplozije supernovi, djeluje solarna radijacija, crne rupe sudaraju se međusobno, a prijete i asteroidi koji putuju brzinama od stotinama kilometara u sekundi. – Iako ovakva tvrdnja ne čini put u svemir nečim privlačnim, upravo su to razlozi zbog kojih se moramo odlučiti na takvo putovanje umjesto da ostanemo čekati na Zemlji gdje će nas te pojave ionako sustići. I nije to nikakva znanstvena fantastika, zakoni fizike i vjerojatnosti čini izvjesnim kako ćemo, ostanemo li, biti uništeni – govori Stephen Hawking. Naše osvajanje svemira moralo bi se dogoditi relativno brzo. Već 2020. godine morali bismo imati astronaute na Mjesecu. Za 30 godina morala bi tamo biti i baza, a Mars bismo morali dosegnuti do 2025. godine. Jasno, tek kolonizacija Mjeseca i Marsa sasvim sigurno neće biti dovoljna. Procjenjuje se kako Mliječni put ima stotinu milijardi planeta. Milijuni, ako ne i milijarde tih planeta potencijalno su naseljivi, odnosno da postoji čvrsta mogućnost kako na njima ima vode. Unutar udaljenosti od 30 svjetlosnih godina od Zemlje je tisuću zvijezda. Ako je samo jedan posto Zemljinih osobina, pretpostavlja Hawking, to bi značilo kako imamo deset čvrstih kandidata za naseljavanje.
Zašto nismo sreli druga bića?
Otprije znamo kako profesor Hawking radi na tehnologiji koja bi čovjeku omogućila dublje istraživanje svemira nego do sada. S ruskim milijarderom Jurijem Milnerom radi na projektu Breakthrough Starshot kojem je cilj poslati flotu nanoletjelica pogonjenih svjetlosnom energijom do sustava Alpha Centauri udaljenog četiri svjetlosne godine, riječ je o Zemlji najbližoj galaksiji. Spomenuo je u tom kontekstu teorijski fizičar Proximu b, planet čije je otkriće objavljeno prije godinu dana. Proxima b nalazi se na nastanjivoj udaljenosti od svojeg sunca te je nama najbliži takav planet. Očito je kako je i Hawking mišljenja kako ništa ne treba zaključivati prije nego uspijemo dobiti stvarnu sliku s površine takvog planeta. Upravo je to cilj misije koju osmišlja s ruskim milijarderom Milnerom, koja bi trebala krenuti 2036. godine, a konačni bi se njezin trošak kretao između pet i deset milijardi dolara. Nije šala, s njima je u svemu tome i sam Mark Zuckerberg. – Ako uspijemo, poslat ćemo u Alpha Centauri i sondu, neki od vas bit će još živi kada se to dogodi – rekao je Hawking. Moguće, jer nanoletjelicama koje će se ispaliti laserima snage više desetaka gigawatta trebat će oko 20 godina da stignu do namijenjenog im odredišta. Do Marsa bi sićušnim sondama trebalo tek sat vremena. Krajnji je cilj ustanoviti ima li u Alpha Centauriju planeta pogodnih za život čovjeka, odnosno je li to doista Proxima b koja je od Zemlje udaljena 4,37 svjetlosne godine. Profesor Hawking ima i razloge zašto do sada još, barem službeno, nismo stupili u kontakt s nekim izvanzemaljskim bićem. – Vjerojatnost da se na prikladnom planetu pronađe primitivna životna forma doista može biti jako malena. Ako ta vjerojatnost ispadne i puno većom, onda je mogućnost da je u nje razvijena inteligencija poput naše vrlo mala. Moguće je kako se izvanzemaljski život razvije u potpuno funkcionalnu naprednu civilizaciju, a onda se samouništi zbog rata, bolesti ili primjene oružja za masovno uništenje, tri su razloga zbog kojih astrofizičar tako misli. A onda iznosi novu frapantnu misao. – Mislim da smo mi upravo na jednom takvom putu, pogotovo to smatram za drugi razlog koji sam naveo. Primitivan način života je uobičajen, no inteligentan je život vrlo rijedak. Neki bi rekli kako se on na Zemlji tek treba pojaviti. O svemu tome profesor Stephen Hawking snimio je i dokumentarac, Expedition New Earth koji je dijelom BBC-jeva serijala Tommorow’s World. I ondje će još jednom istaknuti kako je krajnje vrijeme da si kao rasa pronađemo novo stanište. Jer, po tom je pitanju znanstvenik sve konzervativniji. U studenom prošle godine rekao je kako imamo još oko tisuću godina na krhkoj Zemlji, već u svibnju skresao je taj rok na nekoliko stotina godina, a onda je na festivalu Starmus isti taj rok i potvrdio. No, nije Hawking jedini koji je privukao toliku pozornost medija na festivalu održanom u Norveškoj. Prilično intenzivnu sablazan izazvao je i istup dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju 2010. godine dr. Chrisa Pissaridesa. On je na panelu 108 minutes: The World on Fire koji je vodio Larry King trebao testirati Appleovu digitalnu asistenticu u društvu Olivera Stonea, Neila deGrasse Tysona, koji je na Starmusu i nagrađen za promicanje znanosti, vodećeg stručnjaka za cyber sigurnost Eugenea Kasperskog te ekonomista Finna Kydlanda. No, Pissarides je činjenicu da Siri govori ženskim glasom prokomentirao sa – više volim muški glas, kažu mi kako mu se više može vjerovati. A nitko od prisutnih nije našao shodnim da na takvu seksističku primjedbu i reagira. Normalno, od svega je ispao omanji skandal zbog kojeg su se organizatori ovog inače sjajnog festivala glazbe i znanosti morali ispričavati. Medalju za promicanje znanosti u javnosti koja nosi ime upravo Stephena Hawkinga, osim popularnog američkog astrofizičara DeGrassea Tysona dobila je i serija Teorija velikog praska, ali i glazbeni kreativac Jean-Michel Jarre.