Zadruge zarađuju milijarde €
U krizi su dio poduzeća otkupili radnici i pretvorili ih zadruge
U svijetu postoji oko 261.000 radničkih zadruga, a u Europi (najviše u Italiji, Španjolskoj, Švedskoj i Francuskoj) djeluje ih 176.461 miroslav.kuskunovic@vecernji.net Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, povodom Međunarodnog dana zadruga, koji se u cijelom svijetu obilježava prve subote u srpnju, u četvrtak i petak u Zagrebu organizira konferenciju posvećenu sve popularnijim radničkim zadrugama, koje okupljaju zadrugare iz različitih sektora gospodarstva i pokazale su se otpornije na gospodarsku krizu od tvrtki. Na globalnoj razini, prema podacima Europske konfederacija zadruga (CECOP-CICOPA), postoji oko 261.000 radničkih zadruga s jakom prisutnošću u Europi (Italija, Španjolska, Švedska, Francuska), ali i Latinskoj Americi (Argentina, Brazil) i Aziji (Indija, Kina, Vijetnam). Ovogodišnja glavna predavačica na konferenciji bit će Agnès Mathis, direktorica Cooperatives Europe koja ističe kako zadruge imaju članove koji donose demokratske odluke, a nemaju dioničare.
Osjećaj pripadnosti
– Članovi mogu biti zaposlenici, proizvođači ili klijenti ovisno o vrsti zadruge. Istodobno, oni su vlasnici zadruge. Stoga oni kontroliraju i dijele profit sami. Ova osebujna i temeljna razlika je snaga zadruga – ističe Mathis i dodaje kako je potrebno održavati odnos s članovima i ne samo tijekom glavne skupštine zadruge, već tijekom cijele godine. –Članovi moraju imati osjećaj pripadnosti zadruzi. Uključivanje članova je neophodno kako bi se održao pravi kooperativni duh. To je nemoguće za tvrtke kojima upravljaju dioničari – dodaje Mathis. Radničke zadruge se temelje na načelu vlasništva radnika, što znači da radnici posjeduju i kontroliraju poduzeće, a kao i u ostalim zadrugama, dobit se ponovno ulaže. Najmlađa tipologija zadruga, temeljem vlasništva radnika, su zadruge samozaposlenih i slobodnih prevoditelja, sve su popularnije i novinarske zadruge, zadruga grafičara, konzultanata - dakle svih oni djelatnosti i pojedinaca koji bi htjeli kombinirati svoju autonomiju i sigurnost kroz zajednički rad u zadrugama.
Od sela do globalnog sela
Kriza 2008. nije štedjela radničke zadruge, ali podaci pokazuju da su radničke zadruge bile otpornije od konvencionalnih poduzeća u smislu zatvaranja tvrtki i gubitka radnih mjesta, ističu u CECOP-CICOPA. Tijekom krize dio poduzeća, zbog rizika zatvaranja, otkupili su radnici i pretvorili ih zadruge. Zadruge su danas u Europi organizirane na različite načine – od mikro zadruga do velikih koje rade na globalnoj razini. U Europi djeluje 176.461 zadruga čijih 141,5 milijuna članova ima godišnji promet veći od milijarde eura.
Članovi mogu biti zaposlenici, proizvođači ili klijenti, a kao vlasnici kontroliraju i dijele